iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE, POLÍTIKA

MF aprezenta senáriu tetu OJE 2024 biliaun $1,6 to’o $1,9

MF aprezenta senáriu tetu OJE 2024 biliaun $1,6 to’o $1,9

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, lidera jornada orsamentál ba preparasaun OJE 2024, iha auditóriu Ministériu Finansa, Aitarak-laran, tersa (12/09/2023) Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 12 setembru 2023 (TATOLI)–IX Governu Konstitusionál, tersa ne’e, realiza ona jornada orsamentál ba preparasaun no elaborasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2024, ho tema ‘kontinua konsolida no transforma prestasaun sservisu liuhosi hadi’a sistema jestaun no estratéjia investimentu’.

Durante sesaun, Ministériu Finansa (MF) aprezenta senáriu haat hosi biliaun $1,6 ho previzaun fundu mina-rai ramata iha tinan 2035 no kresimentu Produtu Internu Brutu (PIB) 3,9%, biliaun $1,7 fundu ramata iha tinan 2035 no kresimentu PIB 4,3%, biliaun $1,8, fundu ramata iha tinan 2034 no PIB 4,5% no ikus liu bainhira biliaun $1,9 fundu ramata iha tinan 2034 no PIB 4,7%.

“Tetu ida-ne’e konsidera ho ita-nia sustentábilidade fundu mina-rai nian, sustentábilidade katak vida fundu mina-rai nian, ne’ebé kada tetu iha ninia implikasaun ho vida fundu mina-rai ne’e rasik,” Diretór Jerál Planeamentu no Orsamentu MF, José Alexandre de Carvalho, hateten liuhosi konferénsia imprensa iha MF, Aitarak-laran.

Notísia relevante :  Governu elabora proposta OJE 2024 orientadu ba kresimentu ekonómiku

Iha jornada orsamentu ne’e, Governu seidauk iha desizaun ruma tanba tetu senáriu haat ne’ebé ekipa MF sira aprezenta sei lori filafali diskute iha reuniaun Konsellu Ministru hodi hetan apresiasaun detallu. Nune’e, bainhira ezekutivu sira aprova ona mak ho baze ba aprovasaun tetu agregadu ne’e, MF halo dezagregasaun atu koordena ho liña ministériu sira atu prepara ninia planu asaun anuál no iha sesaun Komité Revizaun Orsamentu, inklui kalendáriu aprovadu iha Konsellu Ministru.

Bazeia ba dokumentu ofisiál ne’ebé Agência Tatoli asesu, prioridade IX Governu ba tinan 2024 mak hanesan promove diversifikasaun ekonomia liuhosi kultivasaun ambiente favorável ne’ebé promove kresimentu ekonómiku sustentável.

Reforsa investimentu iha kapitál sosiál atu garantia bem-estar di’ak agora no iha futuru ba povu timor-oan hotu. Reestabelese Estadu direitu demokrátiku hanesan prinsípiu fundamentál hosi boa governasaun, inkluzaun no ekuidade.

Aleinde ne’e, kompromisu xave iha tinan oin mak hanesan implementa reforma iha setór justisa, revee Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN 2011-2030), inísiu prosesu dezenvolvimentu Kosta Súl, asegura kadoras ‘Greater Sunrise’ mai Timor-Leste, inklui finaliza fronteira terrestre no máritima ho Indonézia.

Nune’e mós, sei inisia prosesu poder lokál hanesan kria kondisaun infraestrutura téknika, kria komisaun atu koordena universidade no institutu superiór, revee lei asisténsia ba idozu no ema ho difisiénsia sira, kria no apoia asosiasaun ba arte no kultura timor-oan.

Duplika númeru bolsa estudu ne’ebé sei fó tuir méritu no nesesidade nasionál, klui konstrusaun no instalasaun fibra ótika, aumenta númeru ema serbisu, halo levantamentu ka rejistu bens móveis no imóveis (uma no rai).

Inisia implementasaun eskola  Centro e Formação e Aprendizagem Escolar (CAFE) iha nível postu administrativu, konklui programa eletrifikasaun hanesan asesu eletrisidade ba ema hotu, kria programa foun ba traballu sazonál ho nasaun amigu sira, inklui implementa balkaun úniku iha administrasaun hotu.

Setór xave iha programa Governu mak hanesan dezenvolvimentu kapitál sosiál ne’ebé iha programa Governu hamutuk 646, dezenvolvimentu infraestrutura iha programa 85, dezenvolvimentu ekonómiku iha programa 128, konsolidasaun governativa iha programa 35, boa governasaun no kombate korrupsaun iha programa 248, nune’e totál medida iha programa hamutuk 1.142.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!