DILI, 18 setembru 2023 (TATOLI) – Akadémiku husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Camilo Ximenes, konsidera katak Timor-Leste seidauk iha seriedade atu valoriza didi’ak sistema demokrasia ne’ebé maka nasaun ne’e adota.
Iha entrevista ho Tatoli relasiona ho Loron Internasionál ba Demokrasia ne’ebé selebra kada tinan iha 15 setembru ho objetivu atu bolu atensaun ba nesesidade ba defende prinsípiu inkluzaun, liberdade, tratamentu igualitáriu entre indivíduu, pás no dezenvolvimentu sustentável, Camilo Ximenes dehan sistema demokrasia ne’ebé la’o daudaun iha nasaun ne’e tuir de’it tempu, ezemplu mak eleisaun. Bainhira sufrájiu hotu ona demokrasia mós mihis ona.
“Ita falta de seriedade hodi ko’alia kona-ba asuntu importante ne’e hahú husi organizasaun topu to’o iha nivel ki’ik. Ha’u haree demokrasia iha Timor-Leste ne’e implementa iha tempu oportunu de’it”, Camilo Ximenes hatete iha kampus Caicoli, ohin.
Dosente ne’e esplika razaun katak bainhira eleisaun hotu no forma ona Governu, membru Ezekutivu sira, partidu no grupu mak iha autoridade, maibé bainhira povu halerik ba folin sasán, infraestrutura, bee-moos, laiha governante ida mak toma medida lalais. “Ne’e hatudu katak povu ne’e sira presiza besik eleisaun de’it”, katak.
Ba Camilo Ximenes, maske Timor-Leste okupa pozisaun dahituk ba demokrasia iha Ázia no okupa fatin 44.o iha mundu tuir Indíse Demokrasia 2022, la signifika katak nasaun ne’e nia demokrasia di’ak liu maibé presiza haree kle’an substánsia demokrasia ne’e rasik atu ema labele dehan demokrasia formál de’it. Tanba partidu polítiku no líder partidu sira ko’alia demokrasia iha momentu eleisaun de’it.
“Nu’udar nasaun ki’ik presiza hatudu ba mundu katak haree husi aspetu demokrátiku Timor-Leste mós la lakon ho nasaun sira iha mundu tantu iha kontinente Ázia, Áfrika, Europa no Ámerika. Ne’e duni, liuhusi komemorasaun loron demokrasia ne’e parte importante mak presiza hatudu Timor-Leste nia vontade ka luta ba ema hotu, tenke respeita entre rai ida no rai seluk”, afirma.
Tuir revista británika The Enonomist, nota di’ak ne’ebé país ne’e hetan iha kategoria prosesu eleitorál no pluralizmu atinje 9,58, liberdade sivíl 7,35, kultura polítika 6,88, funsionamentu Governu 5,93 no partisipasaun polítika 5,56.
Iha klasifikasaun índise 2022, Timor-Leste mosu entre grupu nasaun konsiderada “demokrasia imperfeita” no iha pozisaun datoluk entre país ne’ebé ko’alia língua portugueza, iha Portugál nia kotuk (ho pozisaun 28.º) no Kabu Verde (35.º).
Índise Demokrasia konstrui ho baze ba avaliasaun ba kategoria lima: prosesu eleitorál no pluralizmu, funsionamentu Governu, partisipasaun polítika, kultura polítika no liberdade sivíl.
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora





