DILI, 18 setembru 2023 (TATOLI)—Deputadu PLP iha Parlamentu Nasionál (PN), Abel Freitas, preokupa ho desizaun IX Governu Konstituisionál reativa fali membru PNTL reformadu na’in-158 ne’e reforma ona.
Notísia Relevante: Xanana: “Komandante PNTL hasai sira na’in-158 la tuir prosedimentu”
“Dala ruma polítiku sira halo intervensaun ba instituisaun nia serbisu, ita tenke haree ida-idak nia serbisu nune’e instituisaun saida de’it, nia tenke lao ho di’ak. Bianhira ema ida interven fali ida nia serbisu mak ida-ne’e sei falla. Klaru halo fraku instituisaun, tanba ita ne’e maiória akompaña 158 fora ona hosi PNTL, maibé to’o ikus ita reativa fali ne’e ita halo fraku instituisaun ne’e iha desizaun,” nia hateten ba jornalista sira iha uma fukun PN, segunda ne’e.
Deputadu FRETILIN, David Dias Ximenes Ximenes ‘Mandati’, mós preokupa ba desizaun Governu ne’ebé reativa PNTL reformadu hodi hala’o fali sira-nia kna’ar.
“Desizaun fó subsídiu ruma ba sira PN aseita, halo sala iha ne’ebé ajusta hodi labele iha reasaun desizaun ne’e iha sosiedade nia laran. Duké ita hatama fali reasaun iha instituisaun laran, kuandu iha ona ita-nia instituisaun laran, kria deskontentamentu signifika krize bele mosu. Krize bele mosu entaun instabilidade bele mosu, nune’e ita nia rai mak la di’ak nafatin. Ne’ebé, tenke hanoin didi’ak no fó solusaun didi’ak,” nia hateten.
Deputadu opozisaun ne’e hateten desizaun komandu jerál reforma membru PNTL ho idade 60 ba vida sivíl ne’e tuir lei la’ós desizaun polítika.
“Iha estatutu profisionál ho funsaun polisiál PNTL, idade 60 reforma, keta halo sira dehan laiha preparasaun, entaun irregularidade prosesuál ne’e administrativu hadi’a de’it ka reajusta de’it, la’ós reativa,” nia hateten.
Deputadu KHUNTO, Luís Roberto, hateten desizaun komandu jerál halo reforma bazea ba lei, maibé polítika IX Governu atu reativa fila-fali la signifika sira atu hala’o fali serbisu hanesan baibain, reativa hodi hadi’a prosesuál balun ne’ebé mak presiza atu hadi’a nune’e membru PNTL hirak durante sakrifika ona serbisu instituisaun fila ba vida sivil karik bele moris ho dignu.
“Tanba ne’e, ha’u apresia nafatin ba IX Governu kria mekanizmu oinsá molok reforma ita-nia membru PNTL sira-ne’e tenke hadi’a lei reformadu, depois ba saláriu vensimentu didi’ak foin halo reforma ba sira,” nia dehan.
Nia konsidera desizaun Governu reativa membru PNTL reformadu ne’e laiha impaktu ba instituisaun hodi iha fulan neen ka tinan ida hanesan ne’e, hodi hadi’a nia prosedimentu bainhira reforma karik ho dignu.
Deputadu CNRT, Duarte Nunes, konsidera reforma ne’e uluk komandu jerál PNTL halo iha momentu ne’eba lalais liu.
“Tuir ha’u-nia haree lalais liu, ita tenke ko’alia no fó hatene sira-nia moris ba oin ne’e nusa, sira atu ba reforma sira-nia saláriu la’o oinsá, depois tenke fó tempu ida para nia prepara. Iha nasaun seluk parese tinan ida, maibé ita-nian, lei mai sira ka’er lei sai ona. Entaun, Governu atuál hola desizaun, lae, ita bolu para ita konsidera ema-ne’ebé serbisu ona iha rai ne’e atu sai de’it ne’e labele, la tuir direitu umanu,” nia hateten.
Nune’e, nia konkorda ho desizaun Governu no to’o tinan ida hanesan ne’e bele reforma no karik iha dekretu ruma mai sira-ne’ebé sei iha kondisaun fizíku di’ak hanoin bele koloka hodi hala’o kna’ar ho nesesidade ne’ebé iha hodi hein rekrutamentu mai.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





