DILI, 20 setembru 2023 (TATOLI) — Nasaun Unida, Fundu Emerjénsia Internasionál ba labarik Nasaun Unida (UNICEF) no Programa Ai-han Mundiál fó briefing ba Média Timor-Leste kona-ba Seguransa Ai-han no Nutrisaun iha Timor-Leste.
Koordenadór ONU nian iha Timor-Leste, Oulufunmilayo Abosede Balogun Alexandre, hateten katak família ONU nian iha Timor-Leste organiza briefing média ida kona-ba seguransa ai-han no nutrisaun iha Timor-Leste.
“Ita hakarak atu atualiza informasaun balun kona-ba dezenvolvimentu setór importante sira seguransa ai-han no nutrisaun nian, ne’ebé koopera ho Governu hodi fornese informasaun ne’ebé loos ho dadus loloos ba média sira hodi bele fahe informasaun sira-ne’e ba públiku”, Koordenador Nasaun Unida nian iha Timor-Leste, Ouulufunilayo (Funmi) Abosede Balogun Alexandre, hateten iha nia diskursu iha kompozisaun ONU nian, Kofi Anana, Caicoli, ohin.
Nia hatutan, kompostu husi família ONU, UNICEF no PAM sei foti responsabilidade atu esplika detallu liután kona-ba asuntu prinsipál Seguransa Ai-han no Nutrisaun nian iha Timor-Leste.
Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani, hateten media nu’udar parseiru importante liu ho família Ajénsia Nasaun Unidas nian.
“Jornalista sira hala’o papél importante hodi fahe informasaun ba públiku iha setór hotuhotu, liuliu iha área nutrisaun no seguransa ai-han ne’ebé afetadu iha nivel globál no mós iha Timor-Leste”, Bilal Durrani afirma.
Nia haktuir, UNICEF servisu hamutuk ho Governu liuhosi Ministériu Saúde, Ministériu Agrikultura no liña ministériu relevante sira ba kolesaun dadus ba estatutu nutrisaun labarik sira-nian.
Tuir dadus hatudu katak prevalénsia Stunting hosi Munisípiu Ermera iha persentajen aas liu husi labarik sira ne’ebé sofre estunting 63.4% no segundu iha Munisipiu Ainaro 60.3%, Munisipiu Oe-ccuse iha pozisaun terseiru 57.1%, Aileu 53.9%, Bobonaro 50.3%, Covalima 49%, Baucau 48.8%, Viqueque 48.2%, Manufahi 46.8%, Manatuto 46.7%, Liquica 45.8%, Lautem 42.3% no Dili 32%.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Programa Ai-han Mundiál (PAM), iha Timor-Leste,Cecilia Garzon, informa ida-ne’e sai hanesan kestaun prinsipál ba inseguransa ai-han ne’ebé afeta nasaun hotuhotu iha mundu tomak no mós ba nasaun Timor-Leste.
“Timor-Leste relata katak 60% husi ai-han sira-ne’e kobre nesesidade konsumu nasionál hodi halo importasaun ne’e depende makas. Husi Janeiru to’o Jullu 2023 mesak de’it 90% husi foos importa husi India”, Cecilia Garzon dehan.
Nia esplika, ema agora daudaun la iha seguransa ai-han. El Nino sei habelar no haklean liután hamlaha aat ba ema na’in 100,000.70% husi timoroan sira depende ba ai-han no rendimentu ne’ebé mai husi kondisaun agrikultura rai-rahun sei rezulta redusaun iha fornesimentu ai-han doméstika no rendimentu uma-kain nian.
Nune’e, kustu mínimu husi dieta nutritivu sa’e ba $300 kada fulan uma-kain ida uza ona 45% hosi orsamentu família nian atu kobre nesesidade konsumu foos.
Bazeia ba Indise Global Hamlaha no Nutrisaun relata katak Timor-Leste reziste 30.6% husi hamlaha no nutrisaun. Ida ne’e mak impaktu ba índise kapitál umanu ne’ebé pratikamente nafatin metin, maibé dezigualdade neineik aumenta.
Kustu dieta iha Timor-Leste mak aumenta ida iha kustu dieta nutritivu loroloron nian ba uma-kain membru lima. Iha 2023 4.41 bele aumenta ba $. 10.09 kona-ba kestaun ida-ne’e bele fó impaktu ba povu Timor-Leste nia kiak no moris-di’ak, hatene katak kauza prinsipál ba mudansa klimátika mak Ukrainia no Rusia Funu no COVID-19.
Iha enkontru imprensa ho Ajénsia Nasaun Unidas partisipa husi média nasionál Timor-Leste ne’ebé kompostu husi TATOLI. I.P, RRTL.EP, GMN média, Timor-Post, DILI postu no seluk tan.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva





