iklan

EKONOMIA, MUNISÍPIU, VIKEKE

SEP identifika atividade agro-komérsiu Raitahu Viqueque paradu

SEP identifika atividade agro-komérsiu Raitahu Viqueque paradu

Kondisaun fatin hakiak ikan iha sentru integradu agro-komérsiu Raitahu, iha suku Uma-Uain Kraik, Viqueque, kuarta (27/09/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 27 setembru 2023 (TATOLI)–Sekretáriu Estadu Peska (SEP), Domingos da Conceição dos Santos, kuarta ne’e, halo vizita direta bá sentru integradu agro-komérsiu Raitahu, suku Uma-Uain Kraik, postu Viqueque Vila, munisípiu Viqueque, hodi identifika problema durante atividade no bele buka solusaun.

Sekretáriu Estadu Peska, Domingos da Conceição dos Santos, observa direta instalasaun sentru integradu agro-komérsiu Raitahu, iha suku Uma-Uain Kraik, Viqueque, kuarta (27/09/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

“Ita hatene katak Governu finansia atividade agro-komérsiu ho valór $675.000, ne’ebé ho pakote kompostu hosi ortikultura, pekuária no peska, maibé ohin ha’u triste tanba orsamentu boot maibé atividade agora la la’o no laiha kontinuidade,” Sekretáriu Estadu hateten ba Agência Tatoli, iha sentru integradu agro-komérsiu Raitahu, kuarta ne’e.

Sentru integradu estabelese iha loron 05 outubru 2021, iha rai ektare 145, hodi hala’o atividade hanesan re-florestasaun, indústria ki’ik, pekuária, peska, ortikultura no plantasaun.

Governante ne’e nota mós katak sentru produsaun ne’e iha traballadór efetivu na’in-lima mak halo hela serbisu voluntáriu, maibé hahú abríl 2023 sira la simu saláriu. Antes ne’e, akumula traballadór hamutuk 200, ne’ebé kada loron ema ida hetan $5, hamutuk ho antigu alunu Arava International Center for Agricultural Training (AICAT) na’in-25.

“Ho problema sira-ne’e, ha’u hakarak buka hatene ninia problema hun iha ne’ebé. Hosi vizita ida-ne’e, bainhira ha’u fila, ha’u sei hasai despaixu hodi prepara relatóriu hato’o ba Ministru hodi haree atividade sira iha Ratahu. Ita haree nuu oan iha viveru laran limpadu hotu ona, loloos ne’e distribui ba komunidade hodi kuda maibé estraga tiha de’it,” nia haktuir.

Notísia relevante : MAP planeia aloka $60.000 ba atividade agro-komérsiu Raitahu Viqueque

Sekretáriu Estadu ne’e haree katak kondisaun nuu oan mate iha viveiru laran ne’e la’ós kulpa traballadór na’in-lima maibé tanba simu orientasaun ruma, tanba ne’e hamate hotu nuu oan sira iha viveiuru laran. Maski nune’e, konsege kuda nuu oan 100.000 iha rai ektare hitu.

Kona-ba fatin hakiak ikan iha hamutuk 12 ho medida metru 11×7 kada kolam, enxe ikan oan 1.000. Iha etapa dahuluk la’o maibé agora sai paradu totál no kolam sai la funsiona.

Iha mós manu luhan rua, ne’ebé kada fatin prienxe manu broiller 3.500, nune’e totál iha fatin rua hamutuk 7.000.

“Konsege kolleta dala-tolu, maibé ita la hatene rezultadu ba hotu ne’ebé, to’o agora manu luhan sai mamuk nune’e,” nia relata.

Antes ne’e, Governu iha planu sosa karau 50 no fahi 50, maibé seidauk konsege.

“Implementasaun agro-komérsiu uza orasamentu povu nian, fó moris ba ema hotu. Tanba ne’e ita tenke jere orsamentu ho di’ak. Atividade ne’e ha’u haree hanesan mal administrasaun, ita presiza halo investigasaun hodi bele hatene,” governnate ne’e lamenta.

Iha biban ne’e, Sekretáriu Estadu agradese ba antigu alunu AICAT, ne’ebé durante ne’e tau-matan ba atividade iha Raitahu.

“Balun la halo transparánsia no balun serbisu ho fuan. Nune’e, ba oin Governu sei kontinua fó  prioridade maibé sei tetu finansiamentu,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, Reprezentante traballadór agro-komériu Raitahu, Constantino dos Santos Barreto, haktuir, atividade agro-komérsiu antes ne’e iha inísiu la’o di’ak, maibé depois atividade ne’e la’o laiha transparánsia ba malu.

“Rezultadu osan hosi atividade ikan, manu no ortikultura ne’ebé durante ne’e fa’an, ninia rendimentu hira ne’e ami la hatene nune’e estrutura troka ona. Maibé estrutura foun seidauk mai to’o agora, ami na’in-lima iha ne’e nafatin maski laiha saláriu kontinua ho vontade hala’o serbisu,” nia hato’o.

Iha biban ne’e, nia husu Governu atu tau nafatin importánsia ba atividade agro-komérsiu Raitahu hodi atividade ida-ne’e labele paradu.

Antes ne’e, sentru agro-komérsiu Ratahu konsege rekolla hamutuk $4.000 hosi atividade ortikultura.

Jornalista     : Vitorino Lopes da Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!