OÉ-CUSSE, 03 outubru 2023 (TATOLI – Diresaun Rejionál Agrikultura liuhosi Departamentu Floresta no Konservasaun RAEOA, aloka $10,750.00 hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 nian, hodi kompra fini prodús ai-oan ba sentru viveru haat iha sub-rejiaun haat, Oésilo, Pássabe, Nítibe no Pante Makasar.
Notísia relevante: Agrikultura RAEOA implementa ona programa pilotu haat iha sub-rejiaun haat
Xefe Departamentu Floresta no Konservasaun, Lucas Colo, hateten, kompañia atu kompra fini agrikola hodi prodús oan ba sentru viveru haat ne’e, hosi kompañia Phifil-Pietama Furak Unipesoál Lda ho kustu $10,750.00.
“Atu halo Operasionalizasaun ba sentru viveru sira iha sub-rejiaun haat, prosesu sira-ne’e liuhosi tenderizasaun (konkursu públiku), agora rezultadu anunsia ona, katak kompañia ne’e mak sei ezekuta, maibé sei hein durante loron lima karik laiha reklamasaun maka foin bele halo selebrasaun kontratu atu hahú servisu,” Lucas Colo, ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, tersa ne’e.
Tuir nia, sentru viveru iha Oé-Cusse, iha haat, ida mak iha diresaun rejionál pertense Pante Makasar, iha sub-rejiaun Oésilo lokaliza iha aldeia Tumin, suku Bobometo, sub-rejiaun Pássabe lokaliza iha suku Abani, no sub-rejiaun Nítibe lokaliza iha suku Lela-Ufe.
“Ita halo iha kada sub-rejiaun sira, nune’e bele fó atendimentu ba suku ho distánsia besik, hanesan Pássabe atende suku rua, Oésilo atende suku tolu, iha Nítibe atende suku lima, no iha Pante Makasar fó atende ba suku ualu,” nia informa.
“Maibé komesa 2022, sentru viveru rua maka operasionalizasaun ne’e la’o, hanesan Pante Makasar ho Oésilo, agora ba Nítibe ho Pássabe nian sei iha faze reabilitasaun, maibé servisu kuaze atu termina ona iha outubru, nune’e bele hahú funsiona,” nia katak.
Nia informa, tuir pedidu hosi Departamentu Floresta, mensiona katak, sei presiza espésie ka ai-oan 18, ida-ne’e sei haree ba ai-oan sira-ne’ebé merese atu kuda hodi fornese ba bee-matan sira atu hamoris bee.
“Tanba problema ne’ebé akontese iha Oé-Cusse menus bee-moos kada tinan, liu-liu iha tempu bailoron, ho ida-ne’e ita identifika espesiés ne’ebé bele apoia bee ba iha bee-matan sira, no balu sei kuda iha área sira-ne’ebé konsidera risku ba dezastre naturál hanesan rai halai ka erosaun,” nia katak.
Alende ne’e mós iha fini ai-oan ba industria sira hanesan ai-kameli, hamohi, ba ai-teka la persiza tanba fó risku ba bee-matan, no mós plantasaun iha área urbana liu-liu iha vila laran, atu kuda iha estrada klaran, hahú hosi fronteira Sakato mai to’o zona sentrál Pante Makasar.
Notísia relevanate: Autoridade RAEOA prepara ai-oan rihun 62 kuda iha área konservasaun
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins