iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Rezultadu estudu pra-viabilidade IFC hatudu Lariguto iha poténsia ba enerjia eólika

Rezultadu estudu pra-viabilidade IFC hatudu Lariguto iha poténsia ba enerjia eólika

IFC ho ekipa halo aprezentasaun rezultadu peskiza kona-ba dezenvolvimentu enerjia eletrisidade liuhosi anin, iha salaun Hotel Timor, segunda (09/10/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 09 outubru 2023 (TATOLI)International Finance Corporation (IFC) no Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) realiza semináriu ida hodi partilla rezultadu estudu pre-viabilidade ne’ebé hala’o hosi entidade rua ne’e kona-ba enerjia eólika iha territóriu Timor-Leste.

Reprezentante IFC, David Freedman, iha aprezentasaun hateten, objetivu hosi estudu pre-viabilidade ne’e atu identifika sítiu ka fatin ne’ebé di’ak liu ba kapasidade 50 MW enerjia anin (wind farms).

“Ekipa IFC finaliza ona faze 0 analiza scaling wind no vizita teren sira, Lariguto (munisípiu Viqueque) mak fatin preferidu ba enerjia anin ho forsa 50MW. Iha analiza, ekipa avalia no prioritiza lista hosi sítiu tolu ba investigasaun ne’ebé mak iha poténsia a’as liu ba dezenvolvimentu projetu enerjia anin,” David Freedman hateten iha ámbitu semináriu, ne’ebé hala’o, iha salaun Hotel Timor, segunda ne’e.

Notísia relevante : Timor-Leste Kompromete Redús Emisaun Liu-hosi Setór Enerjia

Sítiu hirak ne’e hili bazeia ba poténsia tékniku, analiza ambientál, no konsiderasaun sosiál sira. Durante investigasaun sítiu ne’e, aumenta tan sítiu ba dahaat nian.

“Sítiu sira ne’ebé tama lista mak hanesan Baucau, Likidoe, Oeleu-Bobonaro no Lariguto. Hafoin kompleta investigasaun sítiu, identifika katak Baucau no Likidoe iha risku ambientál balun tanba prezensa balada fuik no ai-horis hira ne’ebé tama kategoria risku, nune’e la tama ona iha konsiderasaun,” nia esplika.

Nune’e, nota katak Lariguto iha poténsia tékniku no komérsiu ba projetu enerjia anin, no laiha risku ambientál boot ne’ebé identifika. Oéleu iha viabilidade ekonómiku menus liu do que Lariguto maibé bele sai sítiu alternativa potensiál ida.

“IFC kontente tebes tanba bele sai parseiru Governu Timor-Leste nian iha estudu ida-ne’e, atu buka hatene oinsá atubele dezenvolve rekursu anin nomós oinsá atubele aproveita teknolojia batria atubele hasa’e enejia renovável, iha ita-nia sistema eletrisidade. Iha aprezenta nomós tenta halo validasaun ba rezultadu estudu ne’ebé hala’o ona, atu sukat rekursu anin iha Timor, nomós atu haree ba fatin ne’ebé poténsia aban bainrua bele halo estudu viabilidade kompletu,” nia subliña.

Ministru Planamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, konsidera, estudu ne’e sei fasilita Governu atu implementa nia programa tantu iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu no programa IX nian ne’ebé aprova ona.

“Estudu ne’e sei pre-viabilidade tanba ne’e maka liuhosi diskusaun sira bele hamosu ideia ida di’ak liu hodi fasilita Governu foti desizaun. Hein katak Governu bele deside hodi bela avansa ba estudu viabilidade, hodi bele implementa rezultadu estudu sira ne’e. To’o faze produsaun liuhosi prosesu ne’ebé naruk tanba tenke la’o tuir prosedimentu ne’ebé iha no baze legál ne’ebé presiza”, nia akresenta.

Estudu ne’e hala’o iha terrotóriu tomak hosi EDTL no IFC iha tinan 2022, ho orsamentu hosi IFC.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!