VIQUEQUE, 08 novembru 2023 (TATOLI)—Veteranu postu Uatulari, munisípiu Viqueque lakon saudozu ho naran Paul da Cruz Silva ‘Rakulesa’, ne’ebé antes ne’e hetan moras komplikadu, nune’e família no Estadu haloot ona iha semitériu públiku Asamatadu, suku Macadique, postu Uatulari.
Koordenadór Konsellu Veteranu postu Uatulari, Afonso da Silva Kallik’, hateten, veteranu sira sente triste tanba lakon maluk veteranu di’ak.
“Ohin ita hotu konsentra hamutuk iha maluk Paul nia rezidénsia hodi asiste ninia serimónia fúnebre. Saudozu fila ona bá Maromak nia kadunan Santu. Ita moris sei la ses hosi mate ne’ebé agora ita-nia saudozu fila ona bá mundu seluk. Saudozu kontribui ba ita-nia luta libertasaun ida-ne’e,“ Afonso da Silva ‘Kallik’, dehan, iha serimónia fúnebre saudozu, iha aldeia Betulari, suku Macadique, kuarta ne’e.
Notísia relevante : Selebra 12 Novembru, Konsellu Veteranu husu joven sira kria pás iha Baucau
Biban ne’e, nia husu ba foin-sa’e sira tenke banate tuir saudozu nia dedikasaun ba luta libertasaun no labele hanoin kria konflitu maibé hanoin kontribui ba dezenvolvimentu.
Nia mós husu ba família saudozu Paul atu labele haksesuk kona-ba saudozu ninia pensaun.
“Direitu asesu ba pensaun ne’e ba ninia oan. Paul ninia pensaun ne’e Konsellu Veteranu sei atribui ba ninia oan rasik,” nia akresenta.
Iha fatin hanesan, Administradór postu Uatulari, Manuel do Rosário, hateten saudozu nia kontribuisaun ba luta libertasaun independénsia ne’e motiva ema hotu hodi luta nafatin ba prosesu dezenvolvimentu nasaun.
“Saudozu Paul agora la hamutuk ona ho ita, oan sira sei iha hodi hamriik iha ninia fatin. Postu Uatulari ita sente triste tanba lakon ita-nia ema di’ak ida iha ita-nia le’et no ema ne’ebé laran di’ak. Ha’u nafatin fó korajen ba família sira hodi forte nafatin iha hodi saudozu hetan fatin di’ak,” nia hato’o.
Reprezentante família saudozu Paul, Cristóvão da Silva, sente triste tanba lakon ona aman iha família nian le’et, durante saudosu moris, iha nia moris lorloron sempre hatudu expresaun umorístiku, armonia, hadomi familia iha uma lisan Baidiga no kolega sira seluk liu-liu iha nia patriota veteranu sira ne’ebé durante funu laran luta ba ukun rasik-an.
Hosi jornada moris, saudosu hakribi problema no sempre kria relasaun di’ak ba ema hotu liuhosi kria relasaun amizade no fraternidade nu’udar família no kolega ho maneira sempre hatudu oin midar, hamnasa, la nervoju no sempre hatudu nia pasiénsia.
Saudozu hetan moras iha loron 10 dezembru 2022, nune’e família evakua kedas bá Sentru Saúde Uatulari no kontinua transfere ba Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV).
“Hosi resultadu ezame ba saudozu nia moras, hatudu katak saudozu hetan moras komplikadu hodi afeta ba nia infesaun pulmaun. Iha loron 04 novembru 2023 iha tuku 14:30 Otl, saudozu hakotu iis iha Ospitál Nasionál. Ami-nia maun nu’udar mós ami-nia aman, lia fuan ikus ba ami mak ‘Ha’u nia isin lolon mak mate, maibé ha’u-nia klamar no espíritu sei hamutuk ho família, parente, amigu no kompañeiru luta sira,” nia katak.
Biografia
Paulo da Cruz Silva ho naran kódigu ‘Rakulesa’ moris iha loron 08 maiu 1958 iha knua/uma lisan Baidiga, aldeia Betulari, suku Macadique, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque.
Saudosu nia aman Luís no inan Isabel. Saudozu nu’usar oan dahuluk hosi maun alin hamutuk na’in-tolu, kompostu hosi Paulo da Cruz Silva (saudozu), António da Silva (matebian) no Manuel Mauraku (saudozu).
Paulo da Cruz nu’udar kaben-na’in no fiar ba religiaun katólika, ho nia fen kaben ho naran Domingas da Cruz (saudoza) nia oan feto ida ho naran Anita da Silva no fen agora maka Joaninha Kope, no nia oan Abeki no Angelina.
Saudozu hahú estudu Pré-Primária klase 1 iha eskola Ulusu iha loron 01 janeiru 1965. Kontinua nia estudu ba klase 2° Eskola Ulusu tinan 1966 no saúdozu ramata klase 3° iha tinan 1967 iha Eskola Ulusu. Depois ramata eskola, saudozu hahú serbisu iha loron 30 agostu 1968 iha Sosiedade Sivil Dili durante tinan-lima (5) nia laran.
Iha tinan 1973 to’o 1974 saudozu fila mai Uatuari hanesan vida sivíl. Iha loron 20 agostu 1975, saudozu hamutuk ho Liurai Dara-Loi lidera Forsa Armada Pilotaun hosi Komandante Pilotaun, José Menezes hodi reforsa FALINTIL iha Dili hodi tiru malu hasoru forsa UDT no APODETI iha Tibar — Dili.
Saudozu kontinua avansa tuir inimigu to’o iha postu Balibo, iha ne’ebá inimigu tiru kanek saudozu nia liman no evakua kedas ba Dili no kontinua nafatin viajen mai Uatolari.
Iha tinan 1976 — 1977 saudozu hamutuk ho kompaña Karau Fuik lideradu hosi saudozu komandante ‘Kalixa’. Iha loron 20 novembru 1978 rotura kampaña iha foho Matebian, saudozu ho nia Komandante Pilotaun ‘Folin Kiak’ primeiru Komandante kompaña saudozu ‘Kalixa’ hela iha guerilla.
Iha loron 01 marau 1977 to’o loron 31 dezembru 1978, saudozu nu’udar soldadu iha regiaun III hamutuk ho Komandante Paulino Gama. Loron 01 janeiru 1979 to’o iha loron 02 marsu 1981, saudozu nu’udar soldadu iha regiaun III hamutuk ho Komandante Assuwain Olo Gari.
Loron 03 marsu 1981 to’o loron 30 dezembru 1985 saudozu nu’udar soldadu iha regiaun III hamutuk ho Assuwain Olo-Gari. Iha tinan 1976 saudozu hetan kanek iha Kaibuilori tanba tiru malu hasoru ho forsa Indonézia.
Nune’e, hosi loron 31 janeiru 1985 saudozu hetan kaptura hosi militár Indonézia iha fatin Lugaguia no militar Indonézia lori saudozu ba kastigu iha kodim 744 Taibesi durante tinan-tolu nia laran. Iha loron 20 dezembro 1988 saudozu sai hosi kadeia bá fali vida sivíl no hela iha Dili.
Saudozu mós envolve iha rede kladestina iha Dili hosi Kaixa naran ‘Tuki Turi’ ho nia responsável mak saudozu ‘Surya’ Paul mós inklina-an iha rede klandestina iha Dili ho grupu naran ‘Aimanas Lutuk’ ho nia responsável Gaspar da Silva Cruz ‘Kaluwai’.
Iha loron 14 abríl 1994 to’o 1999 saudozu hamutuk ho kaixa ho naran Organizasaun FITUN TIMOR (OFT) ho nia responsável kaixa mak Plaido da Silva ‘Mau-Ala’
Serimónia fúnebre hetan partisipasaun hosi Autoridade lokál, Autoridade Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Eskuadra Uatulari, veteranu sira inklui família hosi saudozu rasik.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editora : Julia Chatarina




