iklan

Uncategorized

Joven-sira presiza hatudu espíritu nasionalizmu no patriotizmu

Joven-sira presiza hatudu espíritu nasionalizmu no patriotizmu

Serimónia Isar Bandéira RDTL iha ambitu Komemorasaun Loron Proklamasaun Independénsia RDTL ba dala 48, iha Resintu Palásiu Prezidente, tersa 28 Novembru 2023. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 28 novembru 2023 (TATOLI) – Padre Ângelo Salsinha, husu ba foinsa’e sira tenke hatudu espiritu nasionalizmu no patriotizmu liuhusi kompromisu no fó solusaun ba justisa no liberdade sosiál iha moris loron-loron.

Prezidente Asosiasaun Tuirmsu Relijiouzu Timor-Leste (ATR-TL), Padre, Ângelo Salsinha. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Libertasaun ba povu nian ne’e ezije ita nia kompromisu no partisipasaun konstrutiva ba rai ida ne’e, família no sosiedade. Nune’e joven sira presiza hatudu espíritu nasionlizmu no patriotizmu atu sai sidadaun ne’e bé di’ak, moris dignu, respeita malu, kuidadu saúde, natureza no ambiente, kultura no relijiaun ne’ebé iha ona, disiplina no badinas, onestu, lealdade, ida ne’e kontribuisaun ba libertasaun povu”, hatete Padre ne’e ba Agência TATOLI, iha Caicol-Dili.

Padre ne’e hato’o lia hirak ne’e nakait ho loron komemorasaun Independénsia unilateral ba dala 48  ne’ebé sidadaun hotu selebra iha 28 novembru ne’e.

Nasionalizmu no patriotizmu, Amo dehan ejize sidadaun liuliu joven sira ne’ebé sai kontinuadór sira nia-sakrifísiu, domin, paixaun, espíritu haraik aan, responsabilidade ne’ebé partilla husi timoroan idak-idak atu hataan ba bem komun iha rai ida ne’e.

“Ita labele husik ita nia responsabilidade nu’udar sidadaun. Iha problema iha sosiedade hanesan ki’ak no konflitu ne’e timoroan idak mak tenke hataan liuhusi serbisu profisionál no dedikasaun. hateke ba realiadade ho matan pozitivu”, Padre ne’e sujere.

Padre ne’e husu ba joven-sira tenke assume nia-papél hodi sai autór ba pás iha sosiedade hodi kontribui ba libertasaun povu nian.

“Joven tenke komprende no hatene espasu no sai autór no protagonista ba dezenvolvimentu nasionál iha futuru. Ita laiha ona kolonializmu, presaun no inimigu. Ita nia inimigu mak ki’ak, mukit no baruk. Tanba ne’e tenke fó liman ba malu hodi servisu hamutuk”, Amo fó hanoin.

Iha fatin ketak, Estundante Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fortunato Rosa de Oliveira, dehan istoria hanesan memoria atu hanoin hikas hodi hadi’a no prepara aan ba futuru atu dezenvolve nasaun.

“Ita tenke hahú mós ho ita nia futuru, hanesan joven tenke fó kontribuisaun liuhusi estudu buka peskiza no hatene kona-ba siénsia espesifika hodi bele kontribui ba nasaun”, nia afirma.

Nune’e, nia dehan tempu agora, la’ós ona  tempu foinsa’e sira influénsia malu hodi kria konflitu iha bairru sira liuhusi organizasaun arte marsiál. Maibé presiza kria unidade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasionál atubele kombate ki’ak no mutik.

Nia mós sujere ba Governu liuliu Ministeriu Edukasaun atu implementa programa ida dada bandeira semana ida dala ida no iha inisiu kada fulan.

“Estudante barak seidauk hatene di’ak istória no hino nasionál. Eskola sira iha área rurál la dada bandeira iha primeira semana. Nune’e tenke iha regulamentu hodi dada bendeira iha kada eskola no servisu fatin atu ita bele sai sidadaun ne’ebé di’ak”, nia sujere.

Entretantu, Estundate Institutu Siénsia Cristál, Matilde do Rosário, husu ba sidadaun hotu-hotu atu hatudu espíritu nasionalizmu no patriotizmu.

“Se ita kumpre no obedese ba iha regra sira iha Timor-Leste, ita permite ita nia ba pás atu kontribui ba iha dezenvolvimentu nasionál. Ida ne’e sentidu ida nasionalizmu no patriotizmu”, nia afirma.

Jornalista: Jesuína Xavier

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!