iklan

POLÍTIKA

Kalbuadi aprezenta proposta OJE 2024 hosi ministériu tolu ba komisaun C-D

Kalbuadi aprezenta proposta OJE 2024 hosi ministériu tolu ba komisaun C-D

Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Assuntu Ekonómikus i Ministru Turismu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 30 novembru 2023 (TATOLI)—Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, kinta ne’e, hala’o audiénsia públika ho komisaun C trata asuntu Finansa Públika no komisaun D trata asuntu Ekonómia no Dezenvolvimentu iha Parlamentu Nasionál (PN) hodi aprezenta proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024.

Notísia Relevante: PN-Governu aban hahú halo audiénsia públika ba proposta OJE 2024

Kalbuady Lay aprezenta proposta OJE no planu asaun anuál ba 2024 hahú hosi gabinete vise Primeiru-Ministru ba área Ekonomia ne’ebé nia lidera ba tinan oin iha programa ida mak funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ne’ebé prevee $400.000.

Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) tinan oin prevee $4.153.490 hodi aloka ba saláriu vensimentu $2.091.210, bens serbisu $1.816.780, transferénsia públika $150.000, kapitál menór $95.500 no kapitál dezenvolvimentu laiha, ne’ebé prevee programa rua hanesan funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál no programa investimentu no diversifikasaun ekonomia.

Ba Ministériu Turizmu no Ambiente prevee ba tinan oin prevee $11.069.826 aloka ba saláriu vensimentu $4.730.779, bens serbisu $4.689.047, transferénsia públika $745.000, kapitál menór laiha no kapitál dezenvolvimentu $905.000, ho programa tolu hanesan funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál, protesaun no konservasaun ambiente no programa turizmu.

“Osan sira-ne’e atu halo saida, hanesan baibain ba turizmu ne’e maiória ida turizmu komunitáriu, rua turizmu liuhosi atividade anuál hanesan karavana, Tour Timor, festivál, dansa tradisionál, múzika ba juventude sira, festival kulináriu. Ministériu Turizmu hanoin ba reabilitasaun ba iha pousada hodi konserva didi’ak ho mós jestaun foun no turizmu mós halo atividade promosaun turístika no kapasitasaun ba ita-nia funsionáriu sira, nune’e bele sai jestór implementadór di’ak iha área ospitalidade,” Vise Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, hateten perante iha audiénsia públika iha sala plenária PN.

Iha área ambiente mak kontinua saida mak Governu anteriór hala’o ona, nune’e ba tinan oin iha atividade ba área ambiente lubun ida komesa hahú hosi kuda ai, halo merkadu karbonu redús mudansa klimátika ho atividade oioin, hanesan fugaun lubun ida-ne’ebé hetan apoiu hosi Governu Korea sei distribui hodi redús populasaun sira-ne’ebé sei sunu ai-sunu no kontinua sensibiliza ninia importánsia, halo Gajebo no toilrt públiku ho atividade seluk tan.

Aleinde ne’e mós sensibiliza hela ‘Ha’u-nia Tasi no Ha’u-nia Timor’ no tara bandu no atividade lubun ida-ne’ebé hala’o hela serbisu integradu hamutuk ho Ministériu Saúde no Ministériu Administrasaun Estatál atu haree liuliu lixu atu oinsá halo limpeza iha sidade laran ne’ebé sei kontinua.

“Agora atividade ba MKAE nia rasik, atu relata ba ita-boot sira, karik buat hotu mak la’o ho di’ak Timor-Leste sei tama ona ita-nia adezaun ba iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) iha tinan oin, iha fulan-fevereiru nia laran. Kuandu, ita tama, ita sei hetan obrigasaun lubun ida hanesan membru mak primeiru ita tenke selu ita nia fee. Segundu, ita mós koloka adidu lubun ida liuliu komesa hosi Jenebra ba iha rai ne’ebé estratéjiku,” nia dehan.

Atividade sira seluk iha MKAE rutina, laiha seluk ne’e prevee de’it ba saláriu vensimentu no mós prepara hela orsamentu ba tinan oin mai, bainhira adezasaun ba OMK karik ita tenke prevee orsamentu ba serimónia ne’e, ne’ebé mak sei sai serimónia boot ida kuaze komponente órgaun soberania haat hotu-hotu partisipa inklui MKAE rasik iha Abudabi.

Enkuantu, iha audiénsia públiku hetan mós akompañamentu dirijente hosi Empreza Públika no Institutu Públiku ne’ebé tutela iha ministériu ne’e hamutuk 14.

Deputada FRETILIN, Cristina Rivelo, apresia tebes ba aprezentasaun proposta OJE 2024 ne’e no programa MKAE nian, maibé iha orsamentu ne’ebé aloka mensiona MKAE nian iha programa  investimentu no diverfikasaun ekonomia ho atividade instalasaun adidu iha rai-liur relasiona ho adezasaun Timor-Leste nian ba OMK, nune’e nia sujere atu instala adidu atu lori duni investidór mai rai-laran.

Deputada PLP, Maria Angelina Sarmeto, rekomenda iha parte ambiente nian atu kontinua programa mitigasaun ba ambiente ne’ebé antes ne’e Governu anteriór implementa ona kona-ba halakon zero plástiku tanba importante tebes iha kompromisu ba zero plástiku, konservasaun no protesaun ambiente.

Aleinde husu atu haree mós dezenvolvimentu Lafaek iha parte sul importánsia ba turizmu, aleinde proteje ambiente no proteje komunidade, sujere programa turizmu hanoin haree reabilitasaun sítiu turístiku relizioju sira.

Deputadu CNRT, Duarte Nunes, hateten faze ida agora problema kontrolu hahan nune’e AIFAESA presiza ekipamentu liuliu laboratóriu nia bele halo serbisu di’ak.

Aleinde ne’e, nia mós husu institusaun tutela hanesan SERVE, I.P no Trade Invest presiza hadi’a mekanizmu atendimentu ne’ebé di’ak tanba foin lala’is iha forum internasionál negósiu ne’ebé organiza hosi Vise Primeiru-Ministru ba asuntu Ekonomia iha investidór barak mak interresante atu investe iha rai-laran, nune’e espera bele investe iha área turizmu haree ba TL nia poténsia tanba seidauk bo’ok,

Deputadu PD, António da Conceição ‘Kalohan’, hakarak apresia proposta OJE ida-ne’e tanba IX Governu aprezenta orsamentu ne’e hodi konkretiza programa ne’ebé aprezenta ona ne’ebé hetan aprovasaun unanimidade iha PN, hosi ne’e tradús ba OJE 2024.

Kalohan dehan, haree ba papél Vise PM aleinde haree diretamente ba turizmu no instituisaun autonoma tutela no instutisaun pratikamente kaer ba área ekonomia, agrikultura, obra publika kontribui ba ekonomia, nune’e hakarak foka ba ára komérsiu nian ne’ebé ohin loron iha folin sasán sa’e, nune’e nia rekomenda atu haree estratéjia ba tinan 2024 hodi oinsá responde ba hahan labele menus.

Nia mós apresia iha parte turizmu nian aprezenta renovasaun no reabilitasaun infraestrutura importante hanesan baze garante promosaun turizmu iha Timor-Leste.

“Ha’u hakarak mós ko’alia turizmu relijiozu, maibé labele haluha mós ita-nia foho identifika atu bele tau atensaun, nune’e ita dada turista sira barak liu. No, infraestutura rai-laran, hanesan karnaval foin lalais ne’e di’ak no planu longu prazu ita ne’e sai duni destinu turizmu ida,” nia hateten.

Liga ba komersiu nian, Deputadu hosi bankada Governu ne’e reforsa atu kokolasaun adidu, fó hanoin nasaun sira-ne’ebé TL iha nesesidade atu tau haree ba retornu ne’e liuliu dada investidór mai rai-laran.

Deputada Fretilin, Maria Angelica dos Reis, foti kestaun ambiente nian atu tau atensaun ba mudansa klimátika kontrola populasaun konversaun ambiente nian, tanba bainhira la’o ba foho iha sidadan kontinua tesi ai arbiru inklui sunu rai ni aihan iha ailaran sira ne’ebé impaktu tebes ba mudansa klimátika.

Deputadu CNRT, Ricardo Baptista, parabeniza ba susesu balun ne’ebé Vise PM hala’o liuliu iha semana kotuk organiza forum internasionál negósiu iha Timor-Leste hodi atrai investidór ida-ne’e pozitivu tebes

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!