DILI, 05 dezembru 2023 (TATOLI)— Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, sei halo enseramentu espozisaun ba komemora tinan 20 ezisténsia Centro Audiovisuál Max Stahl Timor-Leste (CAMSTL, siglá portugés).
Tuir ajenda serimónia ne’e sei akontese iha kuarta, 6 dezembru 2023 iha tuku 18:00, iha Fundasaun Oriente, Dili, Timor-Leste. Eventu ida ne’e hasoru malu entre espesialista sira kona-ba konservasaun ba arkivu no audiovizuál iha mundo tomak
Notísia relevante: Arte Moris prepara esposizaun arte-eskultura hodi dignifika ezisténsia CAMSTL

Diretór Ezekutivu CAMSTL, Edicito Pinto, informa seremónia enseramentu ne’e sei aprezenta mós livru primeiru ne’ebé mak públikadu iha lian tetum, ho títulu “Catecismo da Doutrina Cristão”, ne’ebé hakerek na’in husi Missionáriu, Padre Sebastião M.A da Silva, obra ida ne’e públikada iha tinan 1885, iha Makau-Xina, no fundamental ba kosolidasaun Reliziaun Katólika nian iha Timor-Leste.
“Ita nia abertura ba esposziasaun ne’e, hahú hosi 7 novembru to’o loron ohin, ema hamutuk 2.000 resin mak vizita ona espozisaun ida ne’e tanba ita foti tema “Tinan 20 Centro Audiovizual Max Stahl Timor-Leste no Tinan 10 Rekonesimentu husi UNESCO hanesan Memória do Mundo”, katak Diretór ne’e.
Matéria balun ne’ebé iha espozisaun mai husi Arkivu Audiovisual Max Stahl, no asesu ona iha Universidade Coimbra hanesan parseiru iha Portugal.
Iha tinan ne’e, CAMSTL realiza eventu paralelu, ne’ebé iha kooperasaun másimu ho Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) hodi organiza Semináriu Internasionál durante loron tolu (3) hahú husi loron 7 to’o 9 novembru 2023.
CAMSTL funda iha 2003, husi jornalista Britániku, Max Stahl, ne’ebé mak iha 1991 hasai filmagem Masakre iha SemitÉriu Santa Kruz. Sentru iha koleksaun hamutuk ho oras 5.000, no iha arkivu file hamutuk 10.000, ne’ebé mak konta istória kona-bá luta ba libertasaun nasionál konstrusaun Estadu no nasaun timorense nian.
Iha koleksaun lubuk ida ne’ebé kompostu husi imajem gravasaun husi Max Stahl ho nia ekipa sira no profisionál jornalizmu sira inklui mós dokumentárista sira husi mundu tomak.
Iha 2013 UNESCO, rekoñese koleksaun ba imagem Centru Audiovisual nian, “O Nascimento da Nação – Momentos Decisivos”, hanesan Memoria Mundu nian.
“Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé dahuluk hetan liberdade liu-husi forsa imajem audiuvizuál nian”, hatuir diploma UNESCO.
Notísia relevante: Audiovizuál mak imajen moris no sai mensajeiru ba jerasaun foun
Ho buat sira ne’e hotu, koleksaun CAMSTL nian mak hanesan riku-soin ida ne’ebé prontu atu haklaken kona-ba istória Timor-Leste nian. Feramenta fundamental ba edukasaun jerasaun foun ninian.
Iha loron 6 fulan Dezembru ida ne’e, Max Stahl ne’ebé mak mate iha 28 Outubru 2021, sei kompleta aniversáriu 69 anos.
Seremónia sei marka prezensa mós husi autoridade nasionál no internasionál sira, ne’ebé mak apoia ba espozisaun no semináriu internasionál mak hanesan Servisu Apoio Sosiedade Civil no Auditoria Sosiál no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS).
Istória badak CAMSTL
Centro Audiovizuál Max Stahl Timor-Leste (CAMSTL) mak fundasaun Audiovisuál ne’ebé harí husi Saudozu Max Stahl iha tinan 2003. UNESCO rekoñese CAMSTL iha “Memória do Mundo” no rejistu iha tinan 2013, ho titulu, On the Birth of the Nations: Turining Point!.

CAMSTL nia servisu mak atu arkiva no dokumenta prosesu no istória bo’ot ida ne’ebé bele fó naran Nasimentu nasaun – ninia povu livre, ninia abut identidade metin, kultura no bandeira independente, ninia demokrásia no instituisaun foun ne’ebé hola parte iha istória nasaun nia laran. Maibé istória ida-ne’e istória moris ida. Ninia importánsia hanesan abut ai-hun boot ba nasaun nia futuru.
Notísia relevante: Governu kompromete hamatan ba Centro Audiovisuál Max
Atu prezerva istória luta timoroan sira-nian, Max Stahl harii no jere rasik sentru arkivu audiovizual ho nia naran, Centro Audiovisual Max Stahl, ne’ebé rejista akontesimentu istóriku ne’ebé nia halibur durante tinan-25 nia laran. No arkivu sira-ne’ebé iha sentru ne’e, hetan mós rekoñesimentu hosi Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun, Siénsia no Kultura, UNESCO (sigla-inglés) hanesan “Rejistu ba Mundu nia Memória”.
Durante ne’e, ba nesesidade edukasaun no investigasaun, Centro Audiovisuál Max Stahl mós servisu hamutuk ho Universidade de Coimbra, Portugal, hodi arkiva-online dokumentu istóriku sira-ne’ebé sentru ne’e prezerva.
Vídeo Masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991, ne’ebé jornalista Max Stahl filma ne’e, ninia video orijinál rejistu tiha ona iha memória UNESCO nian, katak rekoñesimentu hosi mundu tomak iha ona.
UNESCO hanesan organizasaun ONU ne’ebé haree kona-ba patrimóniu kulturál no Timor-Leste presiza mós atu prezerva vídeo orijinál ne’ebé oras ne’e sai hanesan propriedade intelektuál Max Stahl nian, ne’ebé atu entrega ka la entrega ba Estadu, ne’e direitu tomak hosi Max Stahl nian.
Notísia relevante: CAMSTL sai sentru prezerva-peskiza istória luta libertasaun nasionál
Jornalista: Jesuina Xavier
Editór : Florencio Miranda Ximenes




