DILI, 15 dezembru 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál, sesta ne’e, iha debate faze espesialidade aprova proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 ba Ministériu Saúde, bankada FRETILIN husu atu resolve problema aimoru stock out iha territóriu nasionál.
Deputadu bankada FRETILIN, António Calau, husu ba atu rezolve problema aimoruk stock out iha fasilidade saúde sira iha Timor-Leste.
“Ha’u hato’o de’it preokupasaun, ita akompaña no observa iha terrenu, iha munisípiu Dili ne’e aimoruk item 33 ne’ebé agora daudaun estoke laiha. Oinsá esforsu Ministra Saúde nian atu responde nesesidade ba ita-nia komunidade kona-ba problema aimoruk iha tempu badak ne’e,” nia hateten iha sala plenária Parlamentu Nasionál.
Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, husu ministériu saúde atu tau atensaun ba pesoal saúde sira kontratadu ne’ebé ninia kontratu sei ramata iha 31 dezembru 2023 ne’e, nune’e kontinuasaun ne’e oinsá tanba ko’alia kona-ba atendimentu pasiente sira presiza rekursu ne’ebé mak barak hodi fó atendimentu ho másimu.
Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento, rekomenda ba Ministériu Saúde atu rezolve dívida sira-ne’ebé Timor-Lste tenke selu liga ho pasiente timoroan sira-ne’ebé hala’o tratamentu iha ospitál Malázia.
Deputada FRETILIN, Helena Martins, mós preokupa ho informasaun ne’ebé iha atu hapara pesoál saúde sira-nia kontratu, ezemplu iha Hospital Nasionál Guido Valedares (HNGV) ne’e iha ema 344 inklui mós médiku no aliadu sira, administrasaun, lojístika to’o iha seguransa klínika sira-ne’e
Deputada CNRT, Maria Barreto, konsidera problema aimoruk stock out no reajente ne’e mai kedas hosi Governu anteriór ninian kestaun ne’e mosu ona.
“Maibé, horikalan ha’u lee notísia ida horisehik nian ne’e haktuir aimoruk ne’ebé ita aloka orsamentu millaun $6 iha Orsamentu Retifikativu katak, aimoruk ne’e tama ona mai,” nia dehan.
Deputada FRETILIN, Cristina Ribeiro, rekomenda ba ministériu saude atu tau atensaun ba problema má-nutrisaun, saúde materna infantil ne’ebé ohin loron sai preokupasaun iha Timor-Leste.
Ministra Saúde, Elia Amaral, hateten funsionáriu kontratadu ramata nia kontratu katak iha MS iha kontratu kazuál lubun ida-ne’ebé nia kontratu termu sertu ne’e rasik iha klazula ida prevista katak bainhira antes fulan ida termina kontratu sei iha notifikasaun, ne’e normalmente MS hato’o kontinua ka lae.
Tanba, tuir nia, bazeia ba avaliasaun serbisu ne’ebé durante ne’e hala’o, nune’e Governu liuhosi MS halo jestaun rekursu umanu hira tan mak presiza no mós sira atu halo saida, nune’e MS bele hadi’a ka eleva indikadór setór saúde hosi nasionál to’o munisípiu.
“Iha semana kotuk, Ministériu Saúde loke ona vaga sira-ne’ebé mak agora serbisu hela iha MS no atu termina ona kontratu iha dezembru, sira bele konkorre liuliu ba pesoál saúde no kritéria sira-ne’ebé propoin ona,” nia hateten.
Nia mós informa kona-ba dívida sira-ne’ebé iha ospitál rai-li’ur ne’e loos, hanesan iha Governu sesante husik barak tebes dívida maibé IX Governu esforsu makaas, nune’e selu ona nasaun Malázia ho Indonézia ho pagamentu millaun $6-resin no ministériu halo hela verifikasaun pagamentu ba ospitál Singapura nian.
“Ba fali aimoruk stock out, loos no IX Governu hahu iha jullu kuandu ha’u simu pasta sai Ministra Saúde lamenta tebes ho stock out ne’ebé husik hela hosi Governu anterior. Entaun, ami halo esforu serbisu makaas koloka orsamentu retifikativu millaun $6 ho kompra karáter urjénsia ne’ebé agradese ba Tribunál Konta vistu, no ita agradese ba kompañia aimoruk reajente tama tiha ona iha loron rua liu ba ne’e,” nia dehan.
Nune’e, nia dehan, horisehik kompaña hatama hotu ona aimoruk sira-ne’e, nune’e tempu badak sei ba armajenamentu indentifika hafoin distribuisaun ba fasilidade sira saúde hotu iha territóriu nasionál.
Entretanti, iha biban ne’e PN mós aprova proposta OJE 2024 ba Ministériu Saúde (MS) ho montante $67.600.906 ho votu a-favór 44, kontra rua (2) no abstensaun 19.
“Ne’ebé, orsamentu ba Ministériu Saúde pasa,” Prezidente PN, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária.
Orsamentu ba MS hamaututk $67.600.906 ne’e, hodi aloka ba saláriu vensimentu $36.706.970, bens serbisu $13.426.403, transferénsia públika $12.590.400, kapitál menór $2.977.133 no kapitál dezenvolvimentu $1.900.000.
Tuir dokumentu livru proposta OJE 2024 planu anuál serbisu no entidade setór públiku administrativu haktuir Ministériu Saúde ho programa dahuluk funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa neen (6) mak hanesan funsionamentu instituisionál, dezenvolvimentu instituisionál, parseria, apoia desentralizasaun saúde, rejistu serbisu saúde, hosi sub-programa hirak ne’e iha atividade hamutuk 24.
Programa daruak mak kuidadu saúde primáriu ho sub-programa lima (50 kompostu hosi pakote serbisu saúde primária abrajente, nutrisaun, saúde materna no infantil, kontrola moras, promosaun edukasaun saúde, hosi sub-programa sira-ne’e iha atividade hamutuk 30.
Programa datoluk, kuidadu saúde sekundáriu no tersiáriu ho sub-programa lima (5) mak hanesan serbisu ospitál referál no munisípiu, serbisu tersiáriu no médiku espesializadu, pakote serbisu abrajente kuidadu saúde ospitalár, emerjénsia médika, jestaun no distribuisaun medikamentu no ekipamentu médiku, hosi sub-programa sira-ne’e hotu ho atividade hamutuk 19.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





