iklan

LIKISÁ

Moris to’o ona nia rohan, Adeus Saudozu Manuel Soares “Krama”!

Moris to’o ona nia rohan, Adeus Saudozu Manuel Soares “Krama”!

Saudozu Manuel Soares “Krama”

LIQUIÇA, 16 fevereiru 2024 (TATOLI) – Timor-Leste triste. Ulmera lutu. Manuel Soares “Krama” – Veteranu no kombatente libertasaun pátria, hakotu nia jornada moris iha mundu ne’e. Husik hela família – feen, oan no beioan sira, maluk, kolega no parente sira, ba uma rohan-laek nian. Eternidade.

 

Ho realidade moruk ne’e, Saudozu nia oan mane-boot, Remígio Boaventura Soares haktuir oinsá nia aman husik hela mundu. Hakotu iis.

 

“Pai antes ne’e hetan ona moras; hanoin la normál. Kauza hosi nia lakon vida ne’e la’ós tanba moras todan, lae. Akontese derrepente de’it. Pai sei tuur hela ho mãe, depois nia mós sei ba haree televizaun ho nia beioan sira. Bainhira ami han meiu dia hotu, pai deside ba deskansa. Bainhira pai ba toba dukur, ba dukur liu tiha. Ami ba haree iis laiha ona,” Remígio ba Agência TATOLI, iha Ulmera, sesta ne’e.

 

Nia dehan, tan bainhira família haree saudozu laiha ona iis, entaun la lori ona ba uma moras nian – ospitál, hodi halo tratamentu médiku ruma.

 

Iha momentu triste ne’e, Saudozu Manuel Soares “Krama” nia oan mane konta tuir saudozu nia liafuan sira bainhira sei moris katak sempre ko’alia ba oan sira katak fó aan ba eskola, buka aprende barak tanba nasaun presiza ema matenek. Maibé, bainhira matenek tenke hatudu nafatin karakter simplisidade.

 

“Pai durante sei moris, nia só hameno mai oan ami mak ne’e; oan sira haree eskola fó ulun. Bainhira matenek ona labele foti aan, maibé tenke hakraik aan ba ema hotu. Rai ne’e presiza ema matenek. Maibé, tenke badinas no disiplina iha buat hotu,” Remigio ko’alia ho neon-susar no matan-been.

 

Kronolojia, iha hakmatek ida-nia laran, iha loron domingu (11 fevereiru 2024). Maromak nia loron. Loron Santu. Manuel Soares “Krama” hatan konvite lalehan – iis fila hikas ba nia Na’in. Husik hela triste no matan-been. Feen tanis tan lakon la’en ida. Oan triste tan lakon aman ida. Fuan moras nu’udar surik sona borus. “Krama” lian laek ona.

 

Ulmera lutu metan. Uma-mahon Ulmera lakon membru família ida. Manuel Soares “Krama” la’o husik hela nia kaben Felismena hamutuk ho oan no bei-oan sira. Triste. Tanis. Lutu no saudades.

 

Basá, loron 15 fevereiru, nu’udar loron ikus ba família, kolega, amigu no parente sira hodi haree saudozu nia isin-lolon ho matan iha nia dukur naruk. Saudozu Manuel Soares “Krama”, nia isin-lolon sei la iha tan ona. Moris fila hikas ba hun no abut.

 

Loromatan haliis ona ba loromonu. Família – feen, oan, maun-alin no inan-feton sira, lori saudozu “Krama” ba deskansa hakmatek iha fatin deskansa ikus nian, iha semitériu Jardin éroi Munisípiu Liquiça no hetan akompañamentu hosi Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL).

 

Iha serimónia funebre, Prezidente Konsellu Kombatente Munisípiu Liquiça, Vicente da Conceição “Railos” rekoñese Saudozu nia luta, kontribuisaun, ba libertasaun pátria no dedikasaun ba rai no povu Timor-Leste.

 

“Saudozu nia luta ba libertasaun boot tebes. Durante prosesu luta ba libertasaun, nia la’ós ema ida ne’ebé sai penonton ba luta ida ne’e. Nia mós dedika nia aan,” Railos tenik.

 

Manuel Soares “Krama” nia pájina moris taka ona. Istória no memória moris no kontribuisaun de’it mak sei rai hela nu’udar rekordasaun. Tan ne’e, atu hafolin no rekoñese liután saida mak saudozu halo ona iha nia moris, durante serimónia funebre, Prezidente Konsellu Libertasaun Nasionál Liquiça “Railos” entrega bandeira nasionál – mean, kinur, metan ho fitun-mutin nabilan, ba saudozu nia oan mane boot, Remígio Boaventura Soares. Oan mane simu ho liman rua, ‘hatutan’ no la’o tuir ain-le’ut aman nian.

 

 

Koñese Saudozu “Krama”

 

Saudozu Manuel Soares ho kódigu “Krama” moris iha loron 19 dezembru 1957, iha Suku Ulmera, Postu administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça. Saudozu, oan husi Boaventura Soares (aman) no Josefa dos Santos (inan).

 

Moris nu’udar família, Saudozu Manuel Soares kaben ho Felismena Barbosa da Conceição. Hanesan vida kazál, Maromak oferese fuan-domin; oan na’in haat: mane rua, feto rua – Remígio Boaventura Soares (oan-mane boot), Elizete Barbosa dos Santos (daruak), Ofelia Barbosa (datolu) no Dacedonio Soares (Dahaat).

 

Abilitasaun literária

 

Iha tempu okupasaun Indonézia, Saudozu Manuel frekuenta “Kursus Pendidikan Guru” iha KPG Negeri Dili husi 1984-1986. No, iha tempu ukun rasik aan, saudozu ramata nia grau akadémiku Baxarelatu edukasaun, iha área Matematika, iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), husi tinan 2004-2009.

 

Esperiénsia serbisu iha tempu okupasaun no independénsia

 

Antes invazaun Indonézia, Saudozu Manuel hola parte iha organizasaun UNETIM-OPJT hodi espalla manuál polítika ba baze hodi hanorin polítika ba populasaun sira to’o momentu Golpe Estadu husi UDT no kontra golpe hosi FRETILIN.

 

Bainhira Golpe ramata, Saudozu Manuel Soares “Krama” ho kolega sira forma grupu eskola alfabetizasaun iha komunidade no suku-laran iha Ulmera.

 

Bainhira liman-kro’at Indonézia invade Timor-Leste iha loron 7 dezembru 1975 iha Dili, halo populasaun sira halai sa’e hotu ba foho ka ai-laran, inklui saudozu mós.

 

Iha momentu difisil. Iha tempu inimigu komesa aperta komunidade sira iha ai-laran tuan, saudozu Manuel ho ekipa koloka refujiadu sira tuir fatin sira ne’ebé determina ho seguru atu salva populasaun sira.

 

Iha tempu ne’ebá, iha tinan 1975, Saudozu nu’udar mós forsa ida hodi hamriik iha liña oin funu hasoru tropa Indonézia sira.

 

Iha 1976-1977, kontinua servisu iha ‘Comando da Zona de Bazartete’ hanesan Esriturariu iha kompaña Rusa-fuik. Tinan 1977-1979, Saudozu muda ba Setór fronteira norte hanesan ativista polítiku iha Baze apoiu II Maulabat, Suku Ulmera, to’o kapturasaun.

 

Alende ne’e, Saudozu Manuel “Krama” hanesan mós ativista polítika baze 01 iha Maulabat to’o 1979.

 

Iha Adjuntu Fera Lafaek fó responsabilidade ba Saudozu hanesan Kolaboradór zona ne’ebé lideradu hosi Saudozu Paulo Freitas Lobato (hanesan Sekretáriu zona). Kna’ar hosi saudozu nian maka mobiliza no evakua populasaun sira ba iha fatin seguru husi ataka militar Indonezia nian iha momentu anikilamentu ne’e.

 

Maibe, ikus iha tinan 1980, forsa Indonézia konsege kaptura populasaun sira inklui saudozu Manuel Soares no lori ba sulan iha Kodim Liquiça.  Iha Liquiça, la kleur de’it transfere saudozu ba iha Koramil Bazartete no ikusliu, sira aloka fali saudozu ba iha kampu refujiadu prolongada iha suku Ulmera.

 

Bainhira hetan kapturasaun hosi liman-kro’at Indonézia nian, Saudozu servisu nu’udar Profesór iha SD Pemukiman, Kasait, husi tinan 1979-1983.

 

Nu’udar manorin-na’in, Saudozu mós asume kargu hanesan Kabang Tata-Usaha iha Kantor dinas P&KTK II Liquiça iha tinan 1983-1984.

 

Hosi 1989-1999, Saudozu hanesan AGIPRO/Ajitasaun propaganda no membru sekretáriu diretu umanu CNRM-CNRT, responsável hosi Natalino Soares “Rai-Moris”.

 

Durante servisu, Saudozu hanesan mós tradutór lian portugés ba Tetun iha tempu klandestina nia laran.

 

Hosi atividade sira ne’e hotu, saudozu mós sai hanesan Guru Sukarela iha SD Pemukiman Kasait no ikus sai Profesór permanente no Kepala sekolah antes tama ba tinan 1999.

 

Bainhira invazór Indonézia sai husi Timor iha 1999, iha tinan 2001-2005, Saudozu asumi kargu hanesan District Administrative Officer no Superintendente edukasaun interinu iha Edukasaun Distritál Liquiça.

 

Iha tinan 2005-2008, Saudozu asumi kargu hanesan Vise-diretór iha edukasaun Distritál Liquiça. Iha tinan 2008-2012, saudozu hetan konfiansa hodi kaer pasta Diretór edukasaun Distritál Liquiça.

 

Nune’e, iha tinan 2013-2018 Saudozu sai hanesan Superintendente ba inspesaun iha Edukasaun Distritál Liquiça to’o remata nia servisu.

 

Rekoñesimentu husi Estadu Timor-Leste

 

Tanba kontribui ba luta libertasaun nasionál, iha loron 28 fulan-novembru tinan 2008, Saudozu hetan rekoñesimentu hosi Estadu Timor-Leste hodi atribui kondekorasaun ho orden Nicolau Lobato.

 

Bainhira atribui ona kondekorasaun, Saudozu Manuel Soares “Krama” simu pensaun subsisténsia 8 a 14 anos, partisipasaun inteiru.

 

Ida ne’e mak istória no peregrinasaun moris saudozu Manuel Soares “Krama” nian iha mundu, hahú tinan 1957 to’o tinan 2024. Iha tinan 67 ne’e, ‘konvite lalehan’ to’o ona mai no saudozu hatan ona Na’I nia bolu, ba hamutuk ho nia iha nia kadunan santu.

 

Descanse em paz! Adeus saudozu Manuel Soares. Até um dia!

 

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!