DILI, 22 fevereiru 2024 (TATOLI) – Sentru viveiru permanente Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) nian iha Liquiçá-Maubara, Lautém-Pato, Viqueque-Ratau, no Manufahi-Betano sei foku ba produsaun ai-oan, iha tinan ne’e, hamutuk rihun 400 hodi distribui ba populasaun sira.
Tuir planu Diresaun Floresta, tinan ne’e, hakarak prodús ai-oan hamutuk millaun ida, maibé tanba alokasaun orsamentu ba diresaun iha de’it rihun $200, entaun prodús de’it plantasaun hamutuk rihun 400.
Xefe Departamentu Reflorestasaun, Adelino Rosário, hatete produsaun ai-oan ne’e sei distribui ba populasaun sira hodi kuda, nune’e bele proteje rai no konserva bee sira iha foho-lolon no rai potensiál sira bainhira iha tempu udan-monu rai bele redús risku ba dezastre naturál.
Tuir dadus 2023, totál ai-oan ne’ebé prodús hamutuk rihun 200 husi orsamentu ne’ebé maka aloka ba diresaun hamutuk rihun $100. Sentru viveiru Liquiçá prodús ai-oan rihun 60 mak hanesan ai komérsiu rihun 24 no distribui ona 8.160, ai konservasaun hamutuk rihun 15 no distribui ona 5.100, ai urbana hamutuk rihun 3 no fahe ona 1.020, ai-fuan rihun 18 no distribui ona 6.120. Ai-oan sira ne’e Governu distribui ba komunidade sira iha 27 dezembru 2023.
Iha sentru Lautém prodús 20.867 no distribui ona rihun 10, sentru Viqueque prodús 21.513 no fahe ona 300 no sentru Manufahi prodús rihun 24 no distribui ona 700. “Agora, ai-oan rihun 80 ne’e Departamentu Reflorestasaun fó ba sentru viveiru komunitáriu sira mak prodús”, esplika.
Nia dehan aleinde sentru permanente haat, diresaun mós iha sentru viveiru komunitáriu iha Aileu Vila, Ainaro Vila, Baucau Vila, Maliana Vila, Covalima-Fohorem, Dili-Dom Aleixo no Manatuto-Laklubar. Iha tinan ida ne’e, sei aumenta tan númeru sentru komunitáriu ida iha munisípiu sira ne’ebé maka antes ne’e iha ona, nune’e bele kontinua responde ba pedidu komunidade nian bainhira presiza ai-oan atu ba kuda iha suku no postu sira.
Husi sentru viveiru komunitáriu ne’ebé instala iha munisípiu sira ne’e prodús ai-oan tipu haat mak ai komersiál hanesan ai-kameli, ai-teka, ai-mahoni, ai-saria no ai-gaharu; ai protesaun mak ai-kakeu no hali; ai urbana mak flamboyang, nimba, camplon, hali Portugál; no ai fuan mak rambutaun, saburaka, kulu no sirsak.
“Sentru viveiru komunitáriu ne’ebé instala ne’e hanesan temporáriu, tanba atu responde ba nesesidade komunidade nian iha suku no postu administrativu sira. Agora, ba sentru viveiru permanente ne’e katak ninia instalasaun ne’e permanete ona, entaun sentru ne’e sei la muda tan ba fatin seluk”, esplika.
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora





