“…Maun Xanana haruka ami forma tiha, nia husu: Imi mai hosi ne’ebé? Ami hatan ami mai hosi Fronteira, barak mate hotu ona hela ami 20-resin ne’e mak buka tuir maun sira mai ita hamutuk hodi luta hasoru inimigu ba ita-nia rain bele Ukun Aan. Ami ko’alia. Ami tanis tanba barak mate hotu ona. Katuas simu ami ho forsa sira seluk hakuak malu tanis. Sira dehan mai ita hamutuk; mate, ita mate hamutuk, importante ita-nia nasaun Ukun Aan”
DILI, 03 marsu 2024 (TATOLI) –Timor-Leste “terra livre, povo livre” – versu ida husi inu Nasionál Pátria, Pátria. Rai livre, povu livre, folin karun. Sosa ho mate. Lakon. Terus, susar no sakrifísiu oioin.
Ohin loron, Timor-Leste sai nasaun soberanu: iha Estadu ida, iha Bandeira ida, iha inu nasionál ida. Ohin loron, Timor-Leste nu’udar nasaun ida ba Timoroan hotu. Maibé, hateke hikas ba horseik (pasadu) Timor-Leste nia istória hakerek ho “matan-been”, “ruin no raan”, tan poder no Sistema ida nia kbiit (okupasaun) – Invazaun Indonézia.
Iha situasaun susar, Saudozu Nicolau Lobato hateten, “Os nossos inimigos são muitos poderosos. Nos somos um pais pequeno e fraco, entretanto, sabemos e podemos e devemos vencer” – Ita-nia funu-balun poderozu liu. Ita nasaun ki’ik no fraku, entretantu, ita hatene, ita bele no ita tenke manan.
Rekoñesimentu no afirmasaun ida klaru ho termu “Ita” – ha’u no ó (feto, mane); nu’udar xamamentu ida ba nasionalista sira hotu, atu halo rezisténsia hasoru invazór, kontra liman-kro’at sira, ba objetivu koletivu ida, hanaran Ukun rasik aan. Biar, liu ain-le’ut no dalan sanak oioin.
Entre nasionalista sira seluk, iha mós “Susar Lemorai” – Komandante ida. “Susar Lemorai”, naran kódigu funu, Komandante Francisco Ribeiro dos Santos – aas-ua’in funu-na’in tinan 24 iha ai-laran.
Nune’e, ho kompromisu ba Ukun rasik aan, Komandante Francisco Ribeiro dos Santos “Susar Lemorai” halo abnegasaun totál – konsistente no persistente, iha nia hanoin no asaun, hodi manan ukun rasik aan ne’e: Terra livre, Povo livre.
“Ha’u ema ida ne’ebé la eskola, bainhira Indonézia invade mai Timor-Leste iha loron 07 fulan-dezembru ami rona kilat tarutu ami halai ba subar, maibé tanba inimigu manas tan de’it, ha’u deside hakbesik aan ba komandu Rusa Fuik ne’ebé destaka iha Bazartete hodi kaer kilat hasoru inimigu,” Susar Lemorai konta ba Agência TATOLI iha nia rezidénsia Munisípiu Liquiça, foin lalais ne’e.
Maske la eskola – la koñese literásia no numerásia. Moris iha família simples ho kondisaun ekonomia natoon de’it la sai sasukat no sasidik atu hanoin barak ba Susar Lemorai atu foti desizaun hakbesik ba komandu hodi sai liman-kro’at povu nian, hanaran FALINTIL, hodi luta no defende povu no rai Timor-Leste, husi kbiit tasi-sorin (militár Indonézia) nia invazaun.
“Bainhira ha’u tama ona ba komandu Rusa-fuik nian ami-nia komandante mak Sr. Ernesto. Ami halo defeza iha Bazartete laran, iha Suku sira hotu ba to’o iha Leorema. Haree ba inimigu halo kontra atake maka’as ami hakiduk ba kotuk, ami ba abrigu iha Suku Leorema forma fali komandu naran Busa-fuik iha Ekapu nian, maibé kada loron ami sempre tiru malu hela de’it ho inimigu to’o ami halai liu fali ba Fatubesi Ermera,” Eis-komandante, Susar Lemorai, ne’e haktuir.
Durante hela iha Fatubesi Ermera, tuir Susar Lemorai, laiha fatin ida seguru ba komandu Busa-fuik tanba kalan loron hetan ataka hosi militar Indonézia to’o populasaun barak ne’ebé halai ho FALINTIL sira sente labele no tenke ba rende.
“Agora povu barak tuir ami sente labele ona. Sira hetan presaun maka’as hosi inimigu. Sira deside mai rende. Entaun, ami retira fali mai Asu-Manu Liquiça nian hamutuk ho komandante Nahak, maibé la seguru nafatin tanba inimigu tutuir hela de’it ami. Inimigu kaer hotu ona populasaun sira. Entaun, ami deside halai sees hosi Asu-Manu muda mai iha Fahilebu no halai liu mai iha Tibar subar de’it iha ne’ebá,” nia relata.
Veteranu libertasaun Pátria, Francisco Ribeiro dos Santos, haktuir tan katak maske hela iha Tibar sente la seguru tanba laiha ona liña kontaktu ho FALINTIL sira iha sentru Leste, Norte no Súl. Sira deside buka dalan atu hakuur hosi Tibar ba parte Leste nian.
“Se la sala iha tinan 1984 ami iha Tibar sente la di’ak ona tanba laiha kontaktu ho FALINTIL sira hotu, ami rona baze apoiu rahun tiha ona, maibé ami rona Maun Boot Xanana mak re-organiza fali funu ne’e dehan nia hela iha Aitana tanba baze iha ne’ebá. Entaun ami forsa uitoan de’it ona ami na’in 25 ho kilat lolon 15 de’it, ami konsege la’o ona, iha ai-laran loron subar kalan mak la’o sai, kuaze semana ida ami foin tama to’o Aitana, maibé to’o iha ne’ebá la hetan ema ida. Ema ne’ebé lori ami ne’e soldadu ida tanba nia ba beibeik Aitana ona, ne’ebé nia hatene. Ami la’o terus, laiha aihan ba ami,” nia konta.
Espiritu Ukun Rasik Aan kontinua metin iha Susar Lemorai ho nia maluk sira-nia isin-lolon – iha fuan no kakutak, la sente kolen – tuun no sa’e foho, hakuur mota, kontinua la’o hakat ba oin ho esperansa; maske hamlaha, maske hamrok maibé metin nafatin iha prinsípiu katak “Mate ka moris Ukun Rasik Aan”.
Bainhira la’o iha dalan, tuir Veteranu Susar Lemorai, sempre hasoru difikuldade oioin. Difikuldade ne’ebé sira – FALINTIL na’in 25, ne’e hasoru mak sempre tiru malu ho inimigu iha dalan liuliu parte Manatuto nian.
Laloran no anin-boot ne’ebé mak hasoru, Maromak no Natureza Timor-Leste sadi’a nafatin sira – la hetan dezastre no mate.
“Tuir dalan ba Aitana ami ku’u de’it mak koto-moruk hoban ba bee mak han hodi tahan netik ami nia hamlaha. Ami to’o ona iha Aitana ami buka hale’u ba mai la hetan ema ida, maibé tekirtekir iha lorokraik ami konsege hetan populasaun na’in tolu, sira hetan ami ho kilat sira hakilar bapak ami rende. Ami hatan ba sira, ami la’ós bapak. Ami FALINTIL, sira kontente besik mai ami. Ami husu, ami buka komandu, sira dehan ami mai hosi komandu atu buka kumbili no ai-han atu lori ba komandu, entaun ami kontente tuir sira ba komandu,” nia konta tan.
Ho sentidu nasionalista no domin hosi populasaun na’in tolu ne’e, konsege lori FALINTIL na’in 25 inklui Susar Lemorai, ne’ebé sai husi Tibar ba to’o Aitana ne’e, ba to’o iha komandu ne’ebé lideradu hosi Kay Rala Xanana Gusmão ho FALINTIL sira seluk, iha ponta leste.
“Ami konsege to’o duni ba komandu. Kalan ba to’o iha ne’ebá katuas (Xanana) husu imi mai hosi ne’ebé, sira barak deskonfia ona ami, katuas haruka FALINTIL sira seluk serku ona ami. Maun Xanana haruka ami forma tiha, nia husu: Imi mai hosi ne’ebé? Ami hatan ami mai hosi Fronteira, barak mate hotu ona hela ami 20-resin ne’e mak buka tuir maun sira mai ita hamutuk hodi luta hasoru inimigu ba ita-nia rain bele Ukun Aan. Ami ko’alia. Ami tanis tanba barak mate hotu ona. Katuas simu ami ho forsa sira seluk hakuak malu tanis. Sira dehan mai ita hamutuk; mate, ita mate hamutuk, importante ita-nia nasaun Ukun Aan,” nia hateten no matan-been.
Bainhira hetan malu ona iha foho Aitana, hametin ona Susar Lemorai ho nia maluk sira nia laran no konsege hetan ona alvu. Iha kbiit no korajen liután atu hasoru anin no laloran fuik sira hodi tenta halakon ezisténsia FALINTIL no mehi Timor-Leste ba Ukun Rasik Aan.
Iha Aitana, simu orden hosi Kay Rala Xanana Gusmão oinsá atu reziste ba oin kontra inimigu nune’e bele atinje objetivu ba Ukun Rasik Aan ne’ebé sei sai hela hanesan FALINTIL no povu hotu nia mehi.
“Ami nia isin aat loos tanba ami la hetan ai-han naton. Maun Xanana haruka soldadu sira sai ba kasa konsege tiru fahi aman boot ida lori mai. Bainhira sira lori fahi ne’e to’o mai, Maun Xanana dehan kedas, fahi ne’e Susar ho nia membru sira mak han tanba sira-nia isin aat loos. Ita buka ai-han fó ba sira. Entaun, ami mesak han fahi ne’e, Maun Xanana mak te’in duni fahi ne’e fó ami han,” nia relembra.
Susar ho nia maluk sira hela iha Aitana hamutuk ho Xanana Gusmão durante fulan ida. Xanana Gusmão hahú halo estratéjia hodi fahe komandu; balun ba Ainaro, balun ba ponta leste atu buka tuir FALINTIL sira mai konsentra hamutuk iha Aitana atu nune’e bele fahe rejiaun haat: rejiaun I, II, III no IV.
Susar Lemorai ho nia maluk luta-na’in sira destaka iha rejiaun IV. Iha ne’ebá, moris sai susar liután tanba ai-han la natoon. Han de’it tua dikin, ai-tahan no seluk tan. Biar nune’e, luta kontinua nafatin sein retira.
“Iha ne’ebá komesa fahe ona rejiaun. Ami kona iha rejiaun IV entaun ami tenke muda sai ona mai fali parte loromonu nian. Bainhira ami sai, inimigu komesa sa’e hosi Manatuto nian ba Aitana ataka rejiaun tolu iha ne’ebá. sira konsege tiru malu, FALINTIL barak mak mate no lakon kilat balu iha ne’ebá,” nia hateten.
Iha Ainaro, Veteranu Susar Lemorai asume kargu nu’udar komandante Seksaun iha rejiaun IV, destaka iha rai ida naran Mamlau.
“Ami hela metin uitoan mak iha Mamlau nian. Bainhira inimigu ami tiru malu ami halai ba Kablaki. Bainhira tiru malu iha Kablaki, ami halai fali ba Mamlau; hanesan ne’e de’it. Ha’u-nia rai moris fatin mak Liquiça maibé durante halai ona ba Aitana ha’u nunka sama ain iha ne’e. Ha’u só mai iha Atsabe Ermera nian, halai fali ba Ainaro, Maubise, mai Letefoho, nune’e hela de’it,” nia konta tuir.
Durante tinan 24 Susar fuik de’it iha Ailaran nunka kontaktu ho família ida. Tuir nia, bainhira kontaktu ho família, família bele kesar nia ba inimigu hodi kaptura nia, tanba nia prinsípiu metin ona lakohi atu hakruk ba bapak.
Bainhira muda ba rejiaun IV destaka iha Ainaro, Susar Lemorai asume kargu nu’udar komandande seksaun, komandante pelutaun mak Vicente Sahe no Komandante kompañia mak Venancio Ferraz.
Maibé iha tinan 1990-ba leten Kompaña ne’ebé lidera hosi Venancio Ferraz, pelotaun lidera hosi Vicente Sahe no Seksaun Susar Lemorai hetan asalta hosi inimigu liman-kro’at Indonézia. Ikus, soldadu barak mak mate hamutuk ho Vicente Sahe no Venancio Ferraz iha batalla no Susar ho soldadu balun konsege halai sees hosi batalla.
“Durante funu ne’e ha’u ligasaun metin ho ema Ermera, Ainaro. Sira mak subar ha’u ho ha’u-nia soldadu sira. Ha’u halo movimentu tuun to’o mai Dili mas ema la hatene. Ema Ermera ne’e ha’u la nega sira-nia favor ida. Sira mak salva ha’u, subar ha’u iha sira-nia fatin,” nia rekoñese.
Iha funu laran, Komandante Susar Lemorai hamaluk ho Mauzer no ikus muda ba kaer fali Z3 hodi kontinua funu to’o Ukun Rasik Aan.
Iha tinan 1992, bainhira nia rona inimigu kaer Xanana Gusmão, sira hotu laran-susar no liman-ain mamar atu halo oinsá tanba laiha ona ema ida atu organiza hikas funu ne’e.
“Bainhira Maub boot ema kaer iha Dili, ami iha Ainaro iha rai ida naran Sarelau, ami husu soldadu tolu mai iha Ainaro Vila atu buka informasaun los duni ka lae, ema kaer ita nia Maun-boot. Sira mai iha Ainaro ema fó duni informasaun ba sira katak ita-nia Maun ema kaer ona”.
“Sira fila fali ba la fó hatene ami ida. Fó hatene de’it ba komandante. Entaun, iha dadeer komandante nia eskoltu foti kilat so’e tia atu tohar tanba ema kaer ona ita-nia Maun. Bainhira so’e kilat ha’u deskonfia ona parese buat ruma. Nune’e Duni komandante bolu ami fó sai ona ita-nia Maun Xanana ema kaer ona. Ami hotu lian laiha tuur muron de’it,” veteranu ne’e konta.
Tanba novidade la di’ak ba sira, tuir veteranu ne’e katak sira kompañia ida hahú fahe malu ida-idak la’o ninian. Susar Lemorai hamutuk ho Soldadu na’in lima ho kilat tolu dezloka ba Munisípiu Ermera iha Parte Atsabe nian hodi konvense populasaun sira atu servisu iha rede klandestina. Enkuantu, grupu ida dezloka ba parte Hatudu Ainaro hodi buka Komandante Nino Konis Santana.
“Bainhira to’o iha Atsabe ami servisu maka’as. Ida ne’e ami la tiru malu ona ho inimigu, ami sai tama komunidade sira-nia uma, maibé buka komunidade sira ne’ebé ligasaun ho ema ai-laran mak ami tama sira-nia uma. Bainhira ami tama ko’alia kona-ba oinsá atu luta ba ita-nia Ukun Rasik Aan sira mós kontente no ami servisu kedan ho Xefe Aldeia sira iha ne’ebá to’o ami konsege konvensa populasaun barak iha Atsabe muda sira-nia hanoin oinsá luta iha klandestina,” nia esplika.
Susar ho nia soldadu na’in lima ne’e hela iha Atsabe durante tinan ida no laiha tiha ligasaun ho komandu halo komandante Nino Konis Santana hirus no ameasa atu oho sira tanba deskonfia sira halo ona ligasaun ho inimigu mak lakohi atu liga ho komandu.
“Komandante Nino nervozu ami ne’e, tanba tinan ida ami laiha ligasaun ho komandu. Ameasa ami dehan, bainhira sira mate di’ak, mas sira moris ne’e tenke kastigu. Ami na’in lima destaka iha Atsabe ne’e mak Kakehe, Basuda, Makikit, Samodok; ema Lospalos nian no ha’u Susar Lemorai,” konta tan.
Bainhira laiha ona ligasaun ho komandu maibé, Veteranu Susar Lemorai, hatutan, komunidade barak hatene ona FALINTIL balun hala’o servisu klandestina iha Atsabe nune’e halo komunidade sira iha Letefoho mós hatene halo amu Diomingos Maubere mós ho jornalista internasionál ida hosi Reinu Unidu ba hasoru malu ho FALINTIL hirak ne’e nune’e bele halo entrevista ho komandante Nino Konis Santana.
Ho nune’e FALINTIL na’in neen ne’ebé hala’o misaun iha Atsabe tenke halai fali mai Ermera Mirtuto hodi buka Komandante Konis atu nune’e bele lori jornalista ne’e ba entrevista no informa situasaun hotu no servisu ne’ebé durante tinan ida halo iha Atsabe hamonu ona komandante sira-nia laran.
Ho nune’e iha tinan 1997 mai leten Susar Lemorai sofre moras ain sin la’o arraska nune’e nia informa ba komandante Konis atu subar de’it iha ai-laran maibé lakohi kaer ona kilat tanba kondisaun la permite.
“La kleur de’it antes komandante Konis mate ha’u mak sofre ona moras aintur sin hela de’it, halo ha’u la’o arraska. Entaun, ha’u deside subar iha Nuntali; subar iha komunidade sira-nia uma to’o ita Ukun Aan mak ha’u tuun dala ida. Maibé, ha’u kaer-metin ha’u nia prinsípiu sei la rende ba inimigu,” nia afirma.
Fila husi ai-laran, Susar Lemorai, la hetan no la iha ona família rasik ne’ebé mak sei moris atu ko’alia ho nia.
“Ha’u-nia inan aman mate dezde rai di’ak funu seidauk akontese. Maibé, ha’u iha maun-alin sira. Bainhira funu hotu fila mai, maun-alin sira mate hotu. Ha’u-nia knua iha Leorema, sorte ba bin ida iha hela ne’ebé ha’u hela ho sira,” nia konta ho matan-been.
Iha jornalista TATOLI nia oin, Veteranu Susar Lemorai la biban subar nia matan-been. Matan-been habokon hasan. Sentimentu husi fuan ne’ebé ibun la biban atu katak sai. Susar Lemorai neon-susar espresa nia sentimentu – hanoin hikas, maun-alin sira ne’ebé mak mate hotu ona, bainhira nia sei iha ai-laran.
Timor-Leste Ukun Rasik Aan ona. “Terra Livre. Povo Livre”. Iha otas nakaras Susar Lemorai nian, la iha família. Lakon maun-alin – dezde funu hahú, fahe malu. No, fila mai la hasoru malu tan ona. Goza mesak “Liberdade” ne’ebé nia rasik kontribui, liuhusi sakrifísiu, terus no susar oioin. Susar Lemorai la sente “domin” maun-alin.
Koñese Susar Lemorai
Veteranu Fransisco Ribeiro dos Santos “Susar Lemorai” moris iha Liquiça, 02 jullu 1955.
Eis-Guirileiru ne’e, durante nia moris, la asesu ba edukasaun ho másimu tan “ukun no bandu” – poder, Koloniál Portugés.
Maske, ho kapasidade mínimu, nia domin no paisaun ba Timor-Leste, entre veteran seluk, sura mós ho nia, tanba nia ho másimu – abnegasaun totál, kontribui ba Timor-Leste nia luta libertasaun nasionál; ukun rasik aan.
Francisco Ribeiro iha tempu Ukun Aan, harii uma-kain ho Rosa da Conceição. Durante simu Sakramentu Matrimóniu, Na’i Maromak – Lalehan no rai nia na’in, haraik ai-fuan domin ba sira na’in rua hamutuk hitu; feto tolu no mane haat.
Ho sakrifísiu sira ne’e hotu, veteranu tinan 24 ne’e husu ba nia maluk sira ne’ebé daudaun ne’e kaer hela Ukun ho bandu iha nasaun ne’e atu fó liman ba malu atu dezenvolve nasaun ne’e atu nune’e bele haraik hela buat di’ak ba jerasaun foun sira atu kontinua ba oin ba Timor-Leste nia di’ak.
Signifikasaun husi Kódigu “Susar Lemorai”
Sinifikadu husi Kódigu Susar Lemorai, tuir nia, “Tanba funu hahú hosi loromonu to’o lorosa’e ne’e mak ha’u tau tiha ha’u-nia naran kódigu Susar Lemorai. Ami halo funu nunka hanoin atu rende tanba komunga ona prinsípiu ida Timor-Leste tenke Ukun Rasik Aan”.
Bainhira Timor-Leste konkista ona nia mehi ba Ukun Rasik Aan Veteranu ne’e sente kontente no iha de’it nia lema ida katak “Na’in ba Ukun Rasik Aan, riin ba Estadu”.
Timor-Leste livre ona. Timor-Leste hetan ona naroman liberdade nian. Timor-Leste nia emar sira goza ona sira-nia liberdade nu’udar sidadaun rai ida nian. Nu’udar povu nasaun ida nian, hanaran Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).
Timor-Leste nia Ukun rasik aan la’ós prezente. Maibé, sosa kotu ho “Ruin no raan”, terus no susar no mós sakrifísiu oion. Hadomi bá!
Estadu valoriza Susar Lemorai
Tan kontribuisaun ba Timor-Leste nia libertasaun nasionál liuhusi ‘misaun’ hanesan liman-kro’at povu nian – FALINTIL, durante tinan 24, Estadu rekoñese no valoriza no kondekota eis-guerilleiru Susar Lemorai ho medalla Ordem Timor-Leste.
Alende medalla, kada fulan, Estadu Timor-Leste mós fó subsídiu ho montante $500-resin ba veteranu ne’ebé mak grau 20-24.
Tanba kondisaun fíziku no idade, Estadu mós harii ona uma ida iha Munisípiu Liquiça ba eis-komandante seksaun rejiaun IV Francisco Ribeiro Alias Susar Lemorai ho família bele hela no agora hela ona iha uma nia laran, iha nia otas nakaras nian, hodi akompaña rezultadu luta, iha prosesu konstrusaun Estadu no dezenvolvimentu nasionál.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo