iklan

HEADLINE, KAPITÁL

Negosiante hetan despeju iha Becora triste Governu la kria kondisaun

Negosiante hetan despeju iha Becora triste Governu la kria kondisaun

Sidadaun sira iha terminál Becora ne’ebé hetan notifikasaun ona husi ekipa SEATOU sobu sai materiál uma molok ekipa halo despeju, kuarta (24/04/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 24 abríl 2024 (TATOLI)—Sidaudaun okupa uma no barraka iha terminál no merkadu Becora, ne’ebé hetan despeju administrativu husi ekipa konjunta lidera hosi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), sente triste ho desizaun Governu tanba la kria uluk kondisaun ba sira.

Ekipa konjunta ne’ebé halo serbisu iha terrenu kompostu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Ministériu Obra Públika (MOP), Terra no Propriedade, Jestaun Merkadu Munisípiu Dili no entidade relevante seluk tan.

Sidadaun afetadu despeju, Luís Mendes, haktuir, nia ho ninia família hela no buka moris iha fatin ne’e desde tinan 1999 to’o agora, maibé ohin hakarak ka lakohi tenke husik fatin ne’e ho triste.

“Nu’udar sidadaun timor-oan ami koopera ho desizaun Governu atu halo dezenvolvimentu, maibé loloos tenke kria uluk kondisaun ba ami mak haruka sai, tanba ami-nia moris depende ba negósiu hanesan kios, ne’ebé ha’u halo halo kréditu osan iha Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) ho montante $10.000 dala-hitu ona, hodi halo negósiu no ha’u foti ikus ne’e foin lalais hodi hadi’a fatin halo negósiu foin fulan-rua, ohin ekipa sobu ona fatin, sente triste tebes,” Luís Mendes haktuir ba Agência Tatoli, iha terminál Becora.

Nia dehan, triste tanba laiha ona hela-fatin nune’e lahatene atu ba loos ne’ebé tanba iha foho rai iha maibé laiha uma tanba durante ne’e nia ho família halo negósiu iha Dili.

“Ha’u mai husi Baucau, maibé ha’u buka moris iha ne’e desde tempu Indonézia to’o agora. Maibé agora Governu haruka ami sai ha’u sente triste tanba ha’u-nia oan iha 13 no beioan na’in-sia, agora ami sai sira namkari, balun bá hela ho família. Maibé ita Timor ne’e hela fofoun haree malu di’ak, maibé kleur ona hahú haree malu ladi’ak. Ha’u-nia kios rasik sobu ona, ha’u atu hetan osan husi ne’ebé hodi selu osan banku nian no han hemu,” nia lamenta.

Notísia relevante : Ekipa SEATOU halo tan despeju ba uma-kain 19 iha Becora

Luís Mendes kada fulan tenke selu $500 ba banku, tanba ne’e nia hasoru difikuldade bainhira nia atividade negósiu paradu.

“Ha’u sei ko’alia ho banku kona-ba selu osan ne’e, tanba Governu sobu ona ha’u-nia fatin maibé banku kompreende ha’u-nia situasaun ka lae, ida-ne’e mak ami husu Governu hodi hatudu netik fatin mai ami hodi buka moris,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, sidadaun afetadu despeju, Paulo Mendes, hateten, maski nia ho família kooopera ona ho ekipa iha terrenu, maibé Governu presiza hanoin povu kiik nia moris.

“Ami koopera ne’e mak ami rasik sobu ami-nia sasán desde horiseik, maibé ami sente triste tanba nusa Estadu no Governu la kria uluk kondisaun akumula ami hodi buka moris mak ami selu taxa ba Estadu, maibé mai sobu de’it hanesan ne’e ami atu bá loos ne’ebé,” nia hateten.

Paulo Mendes dehan, ema hotu hakarak dezenvolvimentu ne’e la’o maibé Governu mós presiza hanoin povu nia moris.

“Hanesan Maun Boot Xanana nia moto hateten, ‘Fiar-an la’o ba oin’. Ne’e loos maibé agora fiar ba sobu de’it la hanoin povu nia moris, no hanesan Maun Taur Matan Ruak nia moto hateten, ‘Hikis kosar ba moris di’ak’, maibé realidade ami povu na’in rasik buka moris hikis sosar hetan osan sustenta família nia moris maibé agora situasaun hanesan ne’e ami atu ba ne’ebé loos, ha’u mai hela iha fatin ne’e desde Timor hetan ninia indepedénsia,” nia konata tuir.

Nune’e mós, sidadaun afetadu despeju, Inocêncio Ximenes, hateten, husi nia parte ne’ebé halo negósiu, atu hetan notifikasaun ka la hetan prontu koopera ho Governu hodi hasai baraka ne’ebé nia harii loron-loron hodi buka osan sustenta família.

“Nu’udar sidadaun timor-oan, ha’u prontu koopera no hakarak Timor nia dezenvolvimen tenke la’o, maibé nafatin husu kria kondisaun ba povu tanba ita hakarak dezenvolvimentu la’o maibé povu nia moris la hakmatek ladún di’ak, fatin ohin sobu ne’e ha’u kontinua ba fa’an iha merkadu laran, tanba fatin ne’ebé sobu ne’e hanesan barraka ne’ebé ami harii sabraut maka ekipa haruka ami sobu,” nia tenik.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!