DILI, 07 Maiu 2024 (TATOLI) – Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, husu ba Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira, atu orienta korpu guarda florestál sira hodi halo kontrolu ba plantasaun Ai-Kameli iha territóriu, nune’e ema labele tesi arbiru, tanba plantasaun ne’e ameasada atu lakon.
“Ita-nia Ai-Kameli sira agora ne’e besik atu lakon, tanba komunidade tesi arbiru de’it, sein tau prioridade atu asegura ai ne’e nu’udar ita-nia identidade nasaun nian. Ha’u husu ba Sekretáriu Estadu Floresta atu orienta guarda florestál sira serbisu maka’as hodi kontrola Ai-Kameli atu ema labele tesi”, ministru hateten iha Comoro.
Governante ne’e orienta mós atu sentru viveiru iha Liquiçá-Maubara prodús barak Ai-Kameli oan, nune’e bele kuda iha fatin pontesiál sira hodi promove sai hanesan identidade Timór nian.
“Ai-Kameli ne’e iha nia valór ekonómiku, tanba ne’e presiza kuda mós iha área importante sira iha Liquiçá, Dili, Manatuto no Baucau, nune’e bele atrai turista sira mai vizita ita-nia nasaun”, nia realsa.
Nune’e mós Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira, haktuir katak guarda florestál iha munisípiu Baucau halo apreensaun, foin lalais ne’e, ai kameli ne’ebé komunidade sira tesi ho ilegál. Tanba ne’e, parte Floresta entrega ona kazu ne’e ba instituisaun relevante hanesan Polísia munisipál Baucau atu buka tuir ema ne’ebé tesi ai ne’e.
“Iha 2000 to’o 2006, komunidade ne’ebé tesi Ai-Kameli iha territóriu, Governu tulun sira hodi bá fa’an no esporta ba rai-li’ur. Maibé, hahú husi 2011 ba to’o 2036, Governu bandu ona komunidade labele tesi tan Ai-Kameli ho ilegalmente ho baze ba diploma ministerial númeru 16/2012, kona-ba bandu komunidade tesi Ai-Kameli”, relembra.
Notísia relevante: Governu-Igreja kuda Ai-Kameli nu’udar símbolu identidade Timór nian
Maske hasai ona diploma ministeriál maibé governante ne’e dehan sidadaun sira nafatin tesi Ai-Kameli, tanba ne’e Servisu Floresta tau ona importánsia hodi halo kontrolu atu buka tuir komunidade ne’ebé tesi Ai-Kameli iha Baucau no fatin seluk atu prosesa, nune’e iha futuru labele tesi ai ne’e.
Lembra katak, iha 2020, Governu halo ona investimentu ba kuda Ai-Kameli iha Bobonaro-Atabae iha rai ektare 150, iha Zulo-Covalima ektare 100, Viqueque ektare 100 liu, no Baucau no Balibo entre ektare lima no neen iha
Iha tinan kotuk, Ministériu Agrikultura halo ona produsaun ba fini ai-kameli hamutuk rihun 60. Ba tinan ida ne’e sei prodús de’it rihun 250 to’o 300 tanba orsamentu la sufisiente.
Notísia relevante: Servisu Agrikultrura Viqueque kontinua sensibiliza abitante kuda ai-kameli
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora





