iklan

HEADLINE, SAÚDE

Vise-Ministru Saúde husu ema hotu nafatin fó konfiansa ba HNGV 

Vise-Ministru Saúde husu ema hotu nafatin fó konfiansa ba HNGV 

Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 27 maiu 2024 (TATOLI) – Vise-Ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál, Flávio Brandão Mendes de Araújo, husu ba ema hotu atu nafatin fó konfiansa ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) tanba médiku sira iha protidaun ne’ebé forte atu servi ho kualidade no profisionál.

“Ha’u husu ba komunidade sira katak nafatin tau konfiansa ba HNGV, tanba ita iha médiku espesialista emérjensia na’in-rua, hamutuk ho enfermeira profisionál sira ne’ebé hetan treinadu hosi área medisina emerjénsia sira, nune’e fó atendimentu di’ak ba pasiente sira”, Flávio Brandão informa ba jornalista sira hafoin selebrasaun loron mundiál emerjénsia nian iha salaun Larigutu CNE Caicoli, ohin.

“Loron ida ohin hanesan loron reflesaun ba jestór sira médiku, enfermeiru, tékniku aliadu sira, atu revee fila fali sira-nia papel no hanoin saida mak sira atu presta di’ak hodi oferese ba komunidade sira. Entaun loron ida-ne’e importante ba departamentu emerjénsia iha Timor-Leste liuliu iha HNGV atu hadia aan di’ak liután iha futuru”, nai esplika.

Nia rekoñese, espasu iha sala emerjénsia HNGV, nafatin problema tanba pasiente sira mai halo tratamentu ho númeru ne’ebé mak boot tebes.

“Espasu HNGV nafatin problema, tanba pasiente mai halo tratamentu ho númeru ne’ebé sa’e ezemplu 200 ba 300 iha loron ida, entaun ho númeru ne’e iha situasaun balun iha surtu, kazu asidente ne’ebé mak boot, espera katak tinan oin espasu HNGV bele sufisiente ona ba ita-nia pasiente sira atu halo tratamentu”, nia afirma.

Iha fatin hanesan, Xefe Departamentu Emerjénsia HNGV, Eldegar Lopes Martins, informa Departamemtu emerjénsia hakarak organiza selebra loron mundiál ba medisina emerjénsia ho objetivu atu fó advokasia ba komunidade sira oinsá atu bele halo tratamentu iha HNGV.

“Ita fó advokasia ba ita-nia komunidade sira katak atu hetan tratamentu intensivu iha emerjénsia ne’e ho kazu ne’ebé mak komplikadu sira, nune’e médiku sira halo atendimentu lalais, se moras baibain sira hanesan inus-ben sulin ,isin-manas, mear ida-ne’e ba sentru saúde ne’ebé mak besik”, Eldegar Lopes Martins afirma.

Tanba ne’e, tuir dadus iha tinan 2022 hatudu katak paisente ne’ebé mak halo tratamentu iha sala emerjénsia HNGV hamutuk 60.893 no iha tinan 2023 ho númeru pasiente hamutuk 65.493 no iha trimestre dahuluk 2024, pasiente ne’ebé mak sala emerjénsia fó atendimentu hamutuk 18.156.

“Iha dadus ne’ebé mak iha 2022, pasiente tama iha emerjénsia HNGV hodi hetan atendimentu hosi mediku sira ne’e hamutuk 60.893, iha tinan 2023, númeru pasiente kontinua sa’e ba 65.493 no iha tinan ida-ne’e hosi janeiru mai to’o marsu, pasiente ne’ebé mak ita atende ona hamutuk 18.156 ida-ne’e númeru sa’e makas”, nia afirma.

Nia husu ba pasiente sira katak moras kaman sira hanesan isin-manas, mear, inus-been sulin, isin-manas ba fasilidade saúde ne’ebé mak besik, tanba HNGV ne’e simu pasiente ne’ebé mak ho moras komplikadu sira.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!