Iha tempu luta ba independénsia Timor-Leste, joven hot-hotu sente-an Maun-Alin, la iha diskriminasaun. Liafuan ne’ebé halibur ita hotu mak “Maun Alin” ka “Maubere Timor-oan”. Durante tempu ne’ebá, solidariedade no sentidu maun alin povo Maubere oan metin di’ak los. Ema hotu-hotu ajuda malu, ho objetivu ida deit atu hetan liberdade ka independénsia. Maibé, haree ba dekade ikus mai, sentidu “Maun-Alin Timoroan ou Maun-Alin Maubere oan, komesa lakon nia forsa.
Ita hatene katak ho grasa independénsia, ita hotu bele hetan mós liberdade ba expresaun. Ho ida ne’e diversu prátika kulturál mós tama mai ita-nia rai livre los, inklui mós hanesan arte marsiál sira. Maski ita hatene katak arte marsiál ne’e bele fó benefísiu di’ak ba ita, hanesan disiplina no autodefesa, maibé realidade hatudu ho akontesimentu sira katak iha dekade ikus mai, iha individu husi grupu arte marsiál sira balun mak halo fali divisaun no konflitu entre Joven Timoroan (akontese dala barak iha Timor, Indonézia, Inglaterra, Portugal, etc.). Timoroan rasik, sai fali fanatizmu ba nia maun alin husi grupu arte marsiál balun, hodi halo problema ou kontra nia maun alin Timoroan rasik.
Fanatizmu ba grupu arte marsiál mak domina fali iha joven sira-nia moris. Joven Maubere ne’ebé uluk iha tempu luta, UNIDADE no IDA d’eit, agora komesa atu lakon nia sentidu. Seraké ita prepara hela kultura di’ak ba ita-nia Nasaun Timor Leste, iha futuru?
Nu’udar Timoroan ne’ebé hela iha Portugal, sente moe, laran moras no triste tebes ho insidente ne’ebé akontese iha madrugada Domingu iha Fátima, loron hirak liu ba, fatin ne’ebé sagradu ba peregrinu husi mundu tomak née. Husi insidenti ne’e rezulta, iha maun alin Timoroan ida mak lakon nia vida, ho idade 25-anos, no na’in haat seluk mak baixa hela iha ospitál. Tuir informasaun ne’ebé ita rona, akontesimentu ne’e entre grupu individu husi arte marsiál balun, ne’ebé provoka malu hodi hamosu insidenti ne’e, ne’ebé sira hotu la seluk, mesak Timoroan de’it. Trajedia ida ne’e halakon duni vida Timoroan ida, kanek na’in haat no mós halo moe ita-nia komunidade Timoroan iha mundu, sa tan insidenti ne’e, akontese iha fatin respeitadu hanesan Fátima.
Situasaun fanatizmu ba grupu arte marsiál husi joven Timoroan barak, sei sai nudar nudar preokupasaun bot ba ita-nia futuru ba “Nasionalismu no Patriotismu” nudar ema Timoroan. Ita hot-hotu nu’udar Timoroan, liu-liu ba líder nasionál no Estadu bele halo reflesaun kona akontesimentu sira ne’e, no hateke ba futuru, seraké ita iha hela dalan ne’ebé loos?
Nu’udar jerasaun foun, ita preokupa tebes katak sentidu nasionalizmu ba ita-nia joven sira. Husi insidente ne’ebé durante neé akontese, joven sira kontinua hare fali ba grupu interna ida-idak nian, hodi halo divizaun no konflitu oin-oin.
Filozofu sira-nia barak maka ko’alia kona-ba “Perigu ba Fanatizmu Grupu”. Jean-Jacques Rousseau, purezemplu, ko’alia kona-ba “Perigu Grupu Faciosos (Kriminozu)” sira ne’ebé bele halo situasaun sosiál sai kaos (problema bot). Nia defende katak, Nasaun ida sei sai di’ak, presija nia sidadaun sira hamutuk (unidade) hodi lori nasaun ne´e, lao di’ak liu ba oin, laos atu ida-idak lao tuir nia grupu. Se ita husik hela fanatizmu kontinua moris iha sosiadade, loron ida ita hare, ita-nia nasaun rasik sei monu ba situasaun khaos ou problema bio nia laran.
Violénsia ne’ebé mósu hosi rivalidades hirak ne’e la’ós ameasa de’it seguransa públiku, maibé mós hamonu valór fundamentál “Solidariedade no Fraternidade (Maun-Alin nudar Timoroan), ne’ebé tuir loloos ne’e, ita tenke haburas, iha nasaun foun hanesan Timor Leste. Ita tenke apriende hosi ita-nia istória nasaun neé, nia istória harii née oinsá, no hanoin fali ita-nia espíritu uniaun ne’ebé lori ita ba indipendénsia. Presija atu líder nasaun sira, Edukadór, Sosiadade Sívil no ita hot-hotu, bele kolabora no servisu hamutuk atu promove Sentidu Identidade Komun ne’ebé bele halo ita hotu sinti “Ida De’it” nu’udar Maubere Oan ou Timoroan, maski iha diferénsia grupu.
Ne’e duni ‘Edukasaun’ sai nudar papel kruziál iha prosesu ida ne’e. Eskola sira tenke hanorin la’ós deit kona istória Timor-Leste, maibé esplika mós kona-ba valór nu’udar sidadaun Timoroan ne’ebé di’ak, hatene respeitu malu, hodi hadoók an husi konflitu. Halo programa ne’ebé integra juventude husi grupu arte marsiál diferente, halo atividade ne’ebé sira hotu bele kolaborativu, atu nunee bele ajuda malu hodi hari hanoin ida, no bele servisu hamutuk nudar Maun-Alin Timoroan.
Alende ne’e, líder polítiku sira mós bele promove atividade ou eventu balun lori joven sira bele partisipa hodi kanaliza enerjia no entuziasmu juventude sira hodi hametin sira-nia patriotizmu no nasionalizmu nu’udar Timoroan ou Maubere Oan. Halo projetu komunidade hanesan debate públiku no inisiativas kulturál, karik nuneé bele fó dalan balu hodi kontrola fanatizmu klot husi joven sira, ba sira ida-idak nia grupu partikular.
Grupu arte marsiál sira rasik mós iha responsabilidade. Kriar ambiente ou kultura respeitu no iha responsabilidade ba ema seluk, nu’udar Timoroan. Halo mós torneiu amigavél, halo kooperasaun ho autoridade lokál sira, atu nune’e arte marsiál bele fó kontribuisaun pozitivu ba ita-nia sosiadade.
Konkluzaun: “Maski ita hatene katak, prátika arte marsiál ne’e, bele sai elementu valiozu iha formasaun ita-nia juventude, maibé importante liu katak nia sei hetan orientasaun husi prinsípiu: “Solidariedade no Respeitu Malu”. Hodi prinsípiu ida-ne’e, mak ita bele garante katak: Timor-Leste sai nu’udar nasaun ida-ne’ebé unidade no forte, hodi onra ba sakrifísiu ne’ebé ita-nia éroi sira luta ba ita-nia independénsia.
Futuru ba ita-nia nasionalizmu no patriotizmu depende hosi dalan ne’ebé mak ita hili loron ohin, no ita-nia obrigasaun atu garante katak, dalan ne’ebé ita hili loron ohin, bele lori ita-nia nasaun nia futuru, sei nakonu ho Pás no prosperidade.





