iklan

HEADLINE, KAPITÁL

PM asina plaka dedikasaun naran eroi ba repetidór fibra ótika

PM asina plaka dedikasaun naran eroi ba repetidór fibra ótika

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña husi membru Governu no parseiru internasionál sira, asina plaka dedikasaun naran eroi sira ba repetidór kabu submarinu fibra ótika, iha Portu Dili, sábadu (22/06/2024). Imajen/Mídia GPM

DILI, 22 juñu 2024 (TATOLI)Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, sábadu ne’e, asina plaka dedikasaun naran eroi sira ba repetidór kabu submarinu fibra ótika, iha Portu Dili.

“Ita tau eroi sira-nia naran ba iha repetidór ida-ne’e mak hanesan naran eroina Saudoza Maria Udu Bele ‘Maria Tapó’, eroina Saudoza Rosa Bonaparte Soares ‘Muki, eroina Saudoza Dulce Maria da Cruz ‘We-We’, eroi Saudozu Fernando de Araújo ‘Lasama’, eroi Saudozu Agustinho do Espírito Santo, eroi Saudozu José da Silva, eroi Saudozu Venâncio Ramos Amaral Ferraz, eroi  Saudozu Dinis Carvalho da Silva ‘Nelo Kadomi Timor’, entaun ho sira-nia naran ita tau hodi lembra nafatin martir sira-ne’ebé mak mate iha funu laran,” PM Xanana hateten iha portu Dili.

Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, dehan, atividade ohin nu’udar eventu importante ida.

“Okaziaun ida-ne’e, la’ós de’it nu’udar eventu importante ida ba ita hodi dezenvolve teknolojia no moderniza rede telekomunikasaun, maibé nu’udar rekoñesimentu ida ba ita-nia eroi sira-nia aten brani, dedikasaun no sakrifísiu ba nasaun nia independénsia no dezenvolvimentu aban bainrua nian,” Ministru subliña.

Notísia relevante : Ró tula kabu submarinu husi Fransa tama ona tasi Timor

Antes ne’e, Primeiru-Ministru hato’o iha nia diskursu iha okaziaun tomada pose ba IX Governu Konstitusionál, ne’ebé kompromisu ida husi kompromisu 17 ba tinan dahuluk governasaun nian mak konklui konstrusaun no instalasaun kabu submarinu fibra ótika no garante ligasaun internet ho kualidade ba sidadaun sira hotu iha territóriu nasionál.

“Prosesu ida ohin, nu’udar prosesu inísiu ida husi prosesu seluk ba instalasaun nian, maibé ami kompromete no tuir kalendáriu ne’ebé iha, antes tinan 2024 ramata, ita iha ona kabu fibra ótika ida-ne’ebé prontu ona para oferese internet ho kualidade no lalais ba timoroan sira,” governante ne’e hato’o.

Nia rekoñese, nu’udar Ministru tutela ba asuntu komunikasaun nian, simu beibeik pergunta no preokupasaun balun kona-ba problema velosidade internet ne’ebé lentu, kustu internet karun, laiha investimentu boot tanba internet la apoia, laiha opsaun barak ba diversifikasaun ekonómika no seluk tan.

“Ha’u-nia resposta sempre foka ba opsaun atu halo modernizasaun rede internet liuhusi dada fibra otika, tantu liuhusi tasi okos ka husi rai maran tuir vizaun husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN 2011 – 2030) no tuir programa IX Governu nian,” Ministru akresenta.

Ho kompromisu ida-ne’e mak Ministru otimista katak instalasaun infraestrutura ne’e la’ós de’it moderniza rede telekomunikasaun ne’ebé halo ema hotu iha ligasaun ba malu no ba mundu hodi aproveita telekomunikasaun globál, maibé mós atu hatan ba dezafiu sira rai l-laran, moderniza no dijitaliza administrasaun públika no tulun ekonomia dijitál, permite investimentu setór privadu, kria serbisu barak liután ba joven sira, nu’udar meiu ida hodi diversifika liutan ekonomia no permite kresimentu ekonómiku ida di’ak liu ba nasaun.

“Ami agradese ba Governu Austrália no Uniaun Europeia iha TimorLeste, ba apoiu jenerozu iha prosesu ne’e, ami nia agradese Governu Indonézia liuhusi Embaixadór, ne’ebé koopera iha prosesu ne’e tomak liu-liu ba kooperasaun hodi hamos FADs (Rompong) sira iha rota ne’ebé ró tula fiu ne’e liu mai no ba rota instalasaun fiu nian, nune’e mós ba empreza Alcatel Submarine Network (ASN), ba VOCUS no ba ekipa tékniku hotu-hotu ne’ebé fó asisténsia téknika iha nível hotu, ba prosesu tomak to’o ohin loron,” nia dehan.

Entertantu,  iha serimonia asina plaka dedikasaun  ba naran herois repetidores   ba Cabu subMarinu fabrika ida ne’e   Primeiru Ministru hamutuk ho membru Governu sira no mós familia herois sira kari aifunan  iha tasi hodi hanoin hikas martir sira ne’ebe mate iha funu laran.

Serimónia ne’e akompaña husi membru Governu sira, parseiru internasionál, kurpu diplomátiku no entidade seluk tan.

Polítika dada kabu submarinu husi Darwin mai Timor-Leste nu’udar prioridade Govemu Timor-Leste liuhusi kooperasaun ho Governu Camberra, ne’ebé mai ho objetivu atu eleva kapasidade rede internet iha rai-laran tanba Governu iha programa Governu eletróniku ne’ebé presiza liña internet lais.

Governu prevee millaun $41-resin iha verba Fundu Infraestrutura iha proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 hodi halo akizisaun ba ekipamentu informátiku kabu submarinu fibra ótika.

Nune’e, iha empreza internasionál na’in-20 mak antes ne’e konkorre ona iha prosesu aprovizionamentu konkursu públiku internasionál hodi sosa no instala ekipamentu kabu submarinu.

Governu Timor-Leste no empreza ASN, iha maiu 2022, asina ona kontratu ba akizisaun no instalasaun ligasaun dijitál iha Timor-Leste, liuhusi kabu submarinu iha sidade Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália nian. Projetu ne’e ho kustu millaun $38,6 no iha durasaun entre 01 jullu 2022 no 31 janeiru 2024.

Ró tula ekipamentu ba instalasaun kabu submarinu fibra ótika iha loron hirak liubá atraka ona iha Portu Dili.

Jornalista     : Felicidade Ximenes

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!