iklan

HEADLINE, KAPITÁL

CNC, I.P selebra aniversáriu dahitu ho tema hakarak hametin parseria institusionál

CNC, I.P selebra aniversáriu dahitu ho tema hakarak hametin parseria institusionál

Logotipu CNC, I.P. Imajen/Espesiál

DILI, 17 jullu 2024 (TATOLI)–Centro Nacional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), kuarta ne’e, selebra aniversáriu ezisiténsia ba dahitu ho tema ‘hametin parseria institusional hodi promove asaun reparativu’.

Prezidente Konsllu Administrasaun CNC, I.P, Manuel Pereira, CNC, I.P nu’udar instituisaun públika ho baze dekretu-lei 48/2016, Centro Chega! nia obrigasaun mak atu promove no implementa rekomendasaun sira husi relatoriu CAVR! no Per Memoriam Ad Spem, liuhusi kolaborasaun ho parseiru institusionál estratéjiku sira iha Timor-Leste nomós parseiru enstratéjiku sira husi rai-li’ur.

“Tema ne’e refleta Centro Chega! nia kompromisu boot atu serbisu maka’as ho sériu liután hodi prezerva memória istóriku sira, tane a’as direitu umanu, no importante liu mak fó apoiu reparasaun ba sobrevivente sira ne’ebé vulneravel liu. Atu atinje ida-ne’e, Centro Chega! kontinua hadi’a nia kapasidade institusionál no prepara infraestrutura apoiu sira,” Manuel Pereira, relata, liuhusi nia diskursu, iha salaun Delta Nova, iha ámbitu selebrasaun ezisténsia instituisaun.

Durante períodu 2017-2024, Centro Chega! hala’o ona serbisu lubuk ida hanesan peskiza ba fatin istóriku sira, peskiza istória komunidade nian, peskiza no publikasaun biografia timoroan sira ne’ebé kontribui signifikante ba funu hodi defende direitu ba ukun rasik-an, prezerva arkivu istóriku sira, integra konteúdu Chega! no Per Memoriam Ad Spem iha kurríkulu ensinu primária, sekundáriu no ensinu superior sira, formasaun direitu umanu ba funsionáriu públiku, no seluk tan.

Membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sira, no fó apoiu reparasaun ba sobrevivente sira-ne’ebé vulnerável liu. Centro Chega! mos koopera ho parseiru sira hodi buka no lori fila sidadaun timoroan ne’ebé separa husi sira-nia família iha períodu 1975-1999.

Notísia relevante : CNC organiza semináriu kona-ba prezervasaun memória hodi konvida oradór internasionál

Aleinde, Centro Chega! mós ativamente transmite informasaun kona-ba relatóriu CAVR no Per Memoriam Ad Spem, liuhusi meiu komunikasaun sosiál sira no realiza kolokeiu nasionál no internasionál ba líder komunitáriu sira iha Timor-Leste no ba komunidade internasionál sira iha rai-li’ur.

Timor-Leste ratifika ona Konvensaun Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian kona-ba reparasaun, ne’ebe subliña prinsípiu xave ba Estadu responsável sira tenke kumpre, inklui restituisaun, kompensasaun, reabilitasaun, satisfasaun no garantia katak esperiénsia moruk sira iha pasadu sei la repete tan.

Liuhusi ratifikasaun ba konvensaun ONU ne’e, Timor-Leste iha kompromisu atu kumpre vítima sira-nia direitu no garante katak sira sei hetan duni justisa no reparasaun ne’ebé adekuadu. Konvensaun ida-ne’e subliña importánsia reparasaun sira nu’udar esforsu ida atu restaura dignidade no bem-estar hosi vítima sira, no sai mós plataforma importante ida iha prosesu rekonsiliasaun nasionál nian, ne’ebé iha semana sira ikus ne’e, sai nu’udar foku (narasaun) importante ida husi Prezidente Repúblika no Primeiru Ministru IX Governu konstitusional nian.

Liga ho konvensaun ONU kona-ba reparasaun, relatóriu CAVR no CVA mós ezije Timor-Leste no Indonézia atu estabelese fundu solidariedade ida, hodi fó apoiu serbisu psikososiál ba vítima funu sira. Serbisu psikososiál hirak ne’e inklui, akonsellamentu, terapia no asisténsia atu ajuda vítima sira ultrapasa trauma no harii fali sira-nia moris ho dignu. Entre CAVR nia rekomendasaun 200 resin, iha kuaze pájina 10 mak dedika skema nasionál ida ba reparasaun nian.

Aleinde rekomendasaun sira seluk mós bele inkorpora hanesan parte intengrante husi programa reparasaun komprensivu ida.

Hatan ba rekomendasaun CAVR sira kona-ba reparasaun ne’e, durante tinan 2017-2024, Centro Chega! ho nia parseiru sira implementa ona medida reparativu oioin, hanesan, apoiu saúde, konstrusaun Uma ‘Memoria ba Esperansa’, apoiu ekonómiku, fornesimentu bolsa estudu, no pagamentu pontual, inklui organiza eventu memoriál sira hodi hanoin hikas vítima sira, no hasa’e koñesimentu públiku nian kona-ba importánsia husi ajenda reparasaun sira.

Intermu baze legál, liuhusi kolaborasaun ho Ministeriu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Centro Chega! elabora ona no sei propoin esbosu Projetu Lei Reparasaun, no Planu Asaun Nasionál ba Reparasaun nian. Centro Chega! mós elobara ona Esbosu Lei ba Arkivu, hodi aselera nia faze lejislativu iha tinan ida-ne’e.

Ezisténsia enkuadramentu legál hirak ne’e konsidera urjente hodi garante katak polítika no programa reparasaun no arkiva memoria istoriku sira sei iha duni serteza bele implementa ho efetivu, no sustentável iha forma integradu.

“Daudaun Centro Chega! redezeña nia Planu Estratéjiku 2025-2030, no identifika ona katak, “Memória istóriku prezervadu no asesível, Direitu Umanu aseguradu, no sobrevivente sira nia moris dignu,” mak nu’udar ajenda prinsipál tolu, ne’ebé relevante liu ba Centro Chega! nia prioridade prinsipál iha tinan 5 mai,” Manuel Pereira, dehan.

Centro Chega! sei intensiva nasionalizasaun hodi tulun sosiedade Timor-Leste intende di’ak liután vizaun no misaun Centro Chega! nian, no kontinua mós ajenda internasionalizasaun Centro Chega! nu’udar mellór prátika ba mundu internasionál.

CNC, I.P nia parseiru estratéjiku sira durante ne’e mak hanesan Ministeriu Edukasaun, Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Ministériu Justisa, Ministériu Interiór, Ministériu Administrasaun Estatál, Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratejiku, Sekretária Estadu Terras no Propriedade, Sekretaria Estadu Arte no Kultura, FDCH, PDHJ, INAP, Arkivu & Muzeu Rezistensia Timorense, Konsellu Kombatente da Libertasaun Nasionál, Komité Orientadór 25, Konsellu Imprensa, RTTL, Sekretariadu g7+, UNTL, UNDIL, UNPAZ, UNITAL, Asosiasaun Vítima Konflitu Politiku, ASSEPPOL, Komité 12 Novembru, Komisaun Elaborasaun Historia Luta Feto Timor-Leste, PRADET, APPSTL, Acbit, AJAR no Fundasaun MAHEIN, inklui KOICA, UNESCO, Ajensia Federal Alemaña, Projetu gíz-SAUP, no Kooperasaun França.

Iha aniversáriu dahitu ne’e CNC,I.P realiza atividade sira hanesan lansamentu relatóriu avaliasaun impaktu kona-ba labarik ema lakon, lansamentu livriñu komunidade ida istória ida husi suku Lahane no Vila-Verde, lansamentu relatóriu anuál 2023, lansamentu livriñu hatutan memória ba volume dahaat, atribuisaun prémiu anuál memória esperansa 2024 no seluk tan.

Jornalista      : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!