DILI, 30 agostu 2024 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál,Maria Fernanda Lay, hateten iha konsulta populár 30 agostu 1999 nu’udar momentu krusiál ba povu Timor-Leste hodi eleze ninia lian no liberdade hodi loké dalan ba independénsia nasaun ne’e nian.
Notísia Relevante: PN konsidera momentu espesiál komemora Konsulta Populár ho prezensa Sekretáriu-jerál ONU
Nia, hateten ohin iha komemorasaun loron konsulta populár ba da-25 (30 agostu 1999-30 agostu 2024) nu’udar loron ne’ebé sempre iha ita-nia memória ne’ebé muda Timor-Leste nia ezisténsia ne’ebé loké dalan ba independénsia Timor-Leste, nune’e hanoin hikas loron ne’e, ne’ebé muda destinu vida no mós moris nasaun.
“Iha 30 agostu 1999 povu timoroan eleze ninia lian, no ninia lian liberdade rona iha kada urna no kada asembleia votu. Povu Timor-Leste ezerse no deklara ba mundu, ita-nia eskolla liberdade no indepedénsia, nu’udar prova inegável korajen, determinasaun no domin liberdade,” nia hato’o liuhusi intervensaun iha sesaun solene komemorasaun loron konsulta Populár ba da-25 (30 agostu 1999-30 agostu 2024), iha sala plenária Parlamentu Nasionál, sesta ne’e.
Tan ne’e, nia dehan, kada votu iha loron ne’eba karrega pezu dékada rezisténsia, esperansa inkontáveis vida no sakrifísiu feitu rona iha momentu ne’eba, nune’e konsulta populár momentu importante iha istória iha mundu ba dahuluk povu Timor-Leste hodi vota ba ninia independénsia liuhusi prosesu demokrátiku.
“Há dias que valem uma vida, há dias que valem uma nação. Referendu 1999 momentu úniku iha istória iha mundu, ba dahuluk povu ida vota ba ninia independénsia liuhusi prosesu demokrátiku supervisiona husi ONU,’’ nia dehan.
Timoroan hamriik hodi deside kona-ba sira-nia própriu destinu, nune’e tinan 25 pasa dezde momentu desizivu, durante hasoru opresaun oioin hodi lori sai nasaun soberanu, reziliente no deside konstrui ninia própriu futuru.
“La’ós jornada fásil no la’ós menus fásil, maibé kuandu liberdade nu’udar dalan simples? Mas nós resistimos, tanba ida ne’e timorenses fazem, nós resistimos, ba pasadu nu’udar testamuña vivo autodeterminasaun no forsa inabalável ita-nia espíritu,” nia hateten.
Entretantu, sesaun solene komemorasaun loron konsulta Populár ba da-25 (30 agostu 1999-30 agostu 2024), partisipa husi Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU), António Guterres, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, membru Governu da-sia, konvidadu espesiál husi rai-li’ur, korpu dimplomátiku ho bainaka sira seluk.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





