DILI, 18 novembru 2024 (TATOLI) – Prémiu Feto iha Negósiu ka Women in Bussines Award (WBA) iha 2024, akontese dahuluk iha Timor-Leste no 17 mak kompete ba prémiu 11 iha kategoria lima ne’ebé lahanesan.
Eventu ne’e hala’o husi International Finance Corporation (IFC) no Assosiasaun Emprezariál Feto Timor-Leste (AEMTL), parseria ho Governu Austrália no Governu Nova Zelándia.
IFC Financial Institutions Group Senior Operations Officer, Graeme Andrew Harris, hateten períodu nomeasaun ba prémiu sira hahú hosi agostu to’o setembru 2024, ho foku ba partisipasaun inkluzivu iha munisípiu sira iha Timor-Leste.
“Aplikasaun hamutuk 109 mak simu no haree husi juri independente na’in lima no prosesu ne’e remata ho vensedór na’in 11 no finalista na’in 17, inklui husi munisípiu sira. Entaun WBA Timor-Leste sei fó prémiu sanulu resin ida (11) iha kategoria lima ketak”, Graeme Andrew Harris, dehan iha eskritóriu Banku Mundiál Lecidere, segunda ne’e.
Nia informa, juri ba prosesu selesaun ne’e iha reprezentante husi ajénsia oioin hanesan Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Austrália sekretaria ba Igualdade Jéneru (SEI ), Kámara Indústria no Komérsiu (CCI-TL) no mós husi IFC.
Reprezentante IFC iha Timor-Leste, David Freedman, informa objetivu prinsipál husi prémiu ne’e mak atu selebra feto sira ne’ebé eselente iha sira-nia kareira iha negósiu enkuantu sai modelu ba ema seluk no hatudu apresiasaun ba esforsu institusionál no individuál, inisiativa no projetu sira ne’ebé alvu ba diversidade no finanseiru inkluzaun Feto.
“Ida-ne’e atu rekoñese feto sira-nia abilidade, maske Governu iha ona lejislatura, tenke halo atu inspira feto sira iha sosiedade katak feto sira mós bele halo ida-ne’e. Entaun ida-ne’e mós fó apoiu ba feto sira hodi kontribui ba mudansa”, David Freedman esplika.
Rekoñesimentu ne’e mós parte ida enkoraja autoridade ezekutivu lejislativu, públiku no privadu sira no mós sosiedade sivíl sira-nia kontribuisaun ba igualdade jéneru, diversidade, governasaun di’ak no inkluzaun finanseira.
Iha fatin hanesan, Vise-Prezidente AEMTL ba Komérsiu, Paula Godinho, apresia IFC nia apoiu hodi tulun AEMTL hodi hala’o eventu prémiu ba tinan sanulu oin mai.
“Ida-ne’e hanesan mehi ida ne’ebé AEMTL no IFC sei apoiu durante tinan 10 nia laran hodi fó motivasaun ba feto sira, sira ne’ebé envolve iha mundu negósiu nian. Ida-ne’e nakloke ba públiku, la’ós de’it membru AEML maibé ema hotu bele partisipa no ami la hola parte iha juri”, nia afirma.
Nia hatete katak manan-na’in WBA nian sei hetan troféu ida ne’ebé dezeña no prodús espesialmente iha Singapura ne’ebé enkarna esénsia hosi kultura timoroan nian no espiritu hosi lideransa feto nian.
Maske laiha prémiu osan, valór troféu nian iha ninia reprezentasaun simbóliku eselénsia nian, ne’ebé halo nia sai rekoñesimentu prestijiadu ida ba kontribuisaun no impaktu destinatáriu nian.
Iha ne’e iha kategoria lima ne’ebé diferente ba sanulu resin ida ne’ebé sei hetan prémiu iha Timor-Leste nia Prémiu Feto iha Negósiu (WBA) dahuluk iha tinan 2024: Hakbiit Ekonomia liuhusi inisiativa di’ak ne’ebé promove Inkluzaun Finanseira ba Feto sira. Inisiativa ka projetu di’ak liu ne’ebé promove empreendendorizmu ba feto sira. Dezenvolvimentu kapasidade profisionál liuhusi orientasaun ka treinamentu eselente atu promove empoderamentu ekonómiku feto nian. Negósiu sira ne’ebé lidera hosi feto sira liuhusi na’in ba negósiu ne’ebé lidera hosi feto-negósiu ne’ebé estabelese ona iha Dili. Nune’e na’in ba negósiu nian ne’ebé lidera hosi feto-negósiu ne’ebé estabelese ona iha munisípiu sira seluk.
Feto sira iha jestaun liuhusi feto líder korporativu tinan nian hanesan diretór ka jerente ka Xefe Ezekutivu/ Prezidente/ Prezidente Konsellu Administrasaun nian tuir modelu karreira tinan nian. feto sira iha servisu finanseiru liu husi lider feto destakadu sira iha setór servisu finanseiru sira no inovasaun finanseira di’ak liu ne’ebé foka ba jéneru.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva





