iklan

KAPITÁL

KBRI organiza resepsaun diplomátika iha ámbitu selebrasaun loron proklamasaun ba dala-79

KBRI organiza resepsaun diplomátika iha ámbitu  selebrasaun loron proklamasaun ba dala-79

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen/Tatoli Egas Cristóvão

DILI, 21 novembru 2024 (TATOLI)—Embaixada Repúblika Indonézia (KBRI, sigla indonéziu) iha Timor-Leste organiza resepsaun diplomátiku, iha ámbitu selebrasaun loron proklamasaun Repúblika Indonézia ba dala-79.

Eventu ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun entre nasaun sira, espesialmente ho Timor-Leste.

“Kontente tebes bele hamutuk ho ita-boot sira hodi selebra aniversáriu ida-ne’e ho ita. Husi eroi ida nia funu hasoru sidadania Europeia, liuhusi funu mundiál segundu to’o ita-nia loron. Bainhira grupu Soekarno lee deklarasaun Independénsia iha loron 17 agostu 1945, ohin loron ita selebra liberdade Indonézia nian no determinasaun ne’ebé laiha kbiit atu harii nasaun demokrátiku sira ne’ebé riku no pasífiku. Ezemplu ida kona-ba toleránsia no moris médiu,” Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten liuhusi nia diskursu, iha salaun Multioso GMN, Bebora, kinta ne’e.

Notísia relevante : KBRI prepara universidade 60 husi Indonézia partisipa espozisaun edukasaun

Horta fiar katak iha Prezidente Repúblika Indonézia daualu, Prabowo Subianto, nia mandatu, Indonézia sei atinje progresu foun ida no sei kontinua serbisu atu hametin multilateralizmu, direitu internasionál, relasaun rejionál no globál sira, inklui relasaun partikulár ho Timor-Leste.

“Husik eventu ne’e hametin liután relasaun amizade, respeitu no serbisu hamutuk entre nasaun rua ne’e nu’udar símbolu ba inovasaun no modernidade hodi fó inspirasaun ba rejiaun tomak,” nia akresenta.

Nia rekoñese, Embaixadór RI iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, iha esforsu atu haluan relasaun entre país rua nomós iha papél importante atu hametin kooperasaun.

“Hau tau esperansa di’ak liu ba saúde, ksolok no prosperidade ne’ebé sei tuir povu no Governu Indonézia nian, husik Indonézia kontinua sai hanesan símbolu demokrasia, liberdade, justisa no dame,” Horta tenik.

Biban ne’e, Embaixadór Okto Dorinus Manik, hato’o agradesimentu ba entidade hotu ne’ebé halibur hamutuk iha eventu ne’e no prontu atu serbisu hamutuk.

“Ohin ha’u hakarak fó hanoin ita kona-ba espíritu hotu iha mundu. Husi tempu ne’ebé ema hahú, mane no feto apreende ona atu hatudu hahalok hanesan, atu kria ambiente ida-ne’ebé di’ak liu no inkluzivu ba ita hotu. Tinan ida-ne’e, Indonézia selebra RI Freedom HUT ba da-79, la fasil atu halo viajen ba tinan barak. Maski nune’e, Indonezia halo ona progresu signifikativu,” nia orgullu.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!