iklan

HEADLINE

MAPPF husu populasaun kuidadu área no animál protejida sira

MAPPF husu populasaun kuidadu área no animál protejida sira

Diretór-Jerál Floresta, Káfe no Planta Industriál, Raimundo Mau. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 05 dezembru 2024 (TATOLI)–Diretór Jerál Floresta, Kafé no Planta Insdustrial iha Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF), Raimundo Mau, husu ba populasaun sira atu kontinua kuida área protejida hanesan Hera no Metinaro no animál protejida sira iha fatin ne’ebá.

“Hera no Metinaro hanesan área protejida mangrove nian, grupu boot floresta tasi ibun ninian liuliu hanesan espesie ai-parapa ne’ebé kategoria área protejida ida. Iha ne’ebá, iha balada oioin hanesan manu-fuik no mós iha lekirauk iha ne’ebá, ne’ebé halo movimentu iha ai-parapa laran to’o mai estrada ibun,” responsável ne’e hato’o ba Agência Tatoli, hafoin hala’o enkontru Governu ho parseiru dezenvolvimentu sira, iha Delta Nova, kinta ne’e.

Dalaruma mós pasajeiru sira liu ba liu mai ne’ebé fó hudi ba lekirauk sira hodi han, maibé Governu husu nafatin sidadaun hotu-hotu ne’ebé liuba ba-mai evita atividade ka aktu sira-ne’ebé mak bele fó ameasa ba iha balada fuik sira-ne’e, liuliu lekirauk no labele kasa manu-fuik sira-ne’ebé iha ne’ebá,” nia apela.

Tanba ne’e, ema hotu labele inventa sasán ruma iha fatin ne’ebá atu área sira-ne’e mantein de’it nia kondisaun naturál no orijinál ne’ebé furak.

Diretór ne’e dehan, Governu kontinua sensibiliza no fahe informasaun ba populasaun iha ne’ebá atu kuida lisuk balada-fuik no nia abitasaun ka fatin moris.

“Ita hatene área ne’ebá area protejida, área ida-ne’ebé mak lei dehan ita hotu tenke kontribui lisuk hodi kuida nia orijinalidade, ekosistema no abitasaun hanesan moris fatin ba iha balada fuik sira iha ne’ebá. Ida-ne’e kapaas la halimar, tanba besik ita-nia sidade, ne’ebé fim de semana ka feriadu ruma ema bele ba pasa tempu rekreu nian iha ne’ebá, maibé kuida atu labele estraga sasán iha ne’ebá,” nia dehan.

Diretór ne’e mós kontinua husu ba populasaun atu labele kasa animál protejida sira hanesan loriku no papagaiu iha fatin sira-ne’e tanba bele fó ameasa ba extinsaun animál sira-ne’e.

Nia dehan, diresaun identifika populasaun sira-ne’ebé kaer no faan animál protejida sira, entaun foti sira nia kartaun no idenfitika sira fó xamada sira hodi labele kaer no faan.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!