iklan

EKONOMIA

Peska ilegál iha Timor-Leste implika ba ekonomia nasaun nian

Peska ilegál iha Timor-Leste implika ba ekonomia nasaun nian

Atividade peska ilegál. Imajen/Espesiál

DILI, 13 dezembru 2024(TATOLI)–Akademista iha Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) liuliu husi Fakuldade Agrikultura, Eduardo Aniceto Serrão, hateten peska ilegál iha Timor-Leste implika ba iha ekonomia nasaun nian.

“Perspetiva akademista nian, ekonomikamente ita lakon, ita lakon biodiversidade tasi nian. Ita preokupa, tanba ita-nia ekonomia mós depende ba iha agrikultura no peska,” Akademista ne’e aprezenta iha seminariu ho tema “Isu rejionál pasifiku hamutuk ho Piango”, iha salaun João Paulo II, iha Comoro.

Nia hateten, Peska ilegál fó impaktu atu bele halakon sustentabilidade ba indústria, empregu, negósiu tanba ema sosa no faan. Nune’e mós peska ilegal fó impaktu ba iha sustentabilidade ekonomia ba tempu naruk nian.

Timor-Leste kontinua enfrenta problema rekursu umanu no ekipamentu atu kontrola territóriu tasi Timor.

Peska ilegál bele hamate turizmu mariña no estraga ekosistema, se ema uza ekipamentu modernu sira hodi hakarak halakon biodiversidade.

Tanba ne’e, sujere atu Governu bele reforsa kooperasaun ho nasaun viziñu sira hanesan Austrália no seluk tan.

Presiza mós iha konsiensializasaun kona-ba atividade Peska ba peskadór sira oinsá kuidadu biodiversidade mariña atu bele fo sustentabilidade ba longu prazu nian.

FONGTIL hakarak reforsa advokasia ba Peska ilegál 

Entrertantu, Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, hateten FONGTIL sei servisu hamutuk ho ONG iha illa pasifika sira hodi bele reforsa advokasia ba Peska ilegál iha Timor-Leste.

“Sorumutu ida ohin ne’e ho objetivu atu reforsa sosiedade sivil nia advokasia ba illa pasifika. Uluk sai aliadu ba iha nasaun illa pasifiku no sei servisu hamutuk hodi tau matan ba iha kestaun alterasun klimatika, direitu umanu, demkrasia, pás no justisa, seguransa marítima no mukit. Situasaun sira-ne’ebé kontinua mosu iha nasaun ki’ik sira. Ita Timor-Leste nasaun ida ki’ik iha illa pasifika,” nia hateten iha semináriu ne’e iha salaun João Paulo II, iha Comoro.

FONGTIL iha obrigasaun halo duni koperasaun ho ONG olla pasifika sira hanesan Fiji, Samoa no Vanuwatu atu haree, tanba Timor-Leste iha konesaun marítima, entaun halo kooperasuan ho sira hodi bele update situasaun sira liuliu kestaun marítima.

“FONGTIL mós hanesan membru ONG illa pasifika ne’ebé bele ko’alia ida-ne’e hodi ita bele formula asuntu ba Ministériu relevante. Tanba, Timor-Leste kontinua hetan ameasa tinan-tinan Peska ilegál iha territóriu tasi nian hodi foti ita-nia riku soin sira,” nia dehan.

Tuir nia, Timor-Leste rasik seidauk iha sistema atu deteta buat sira ne’e, tanba ne’e iha nesesidade atu halo kooperasaun ho maluk sira-ne’e atu update informasun hodi bele halo advokasia.

“Ita iha duni kooperasaun nível Estadu maibé ita tenke presiza sistema ne’ebé tenke funsiona rutina hodi tau matan ba movimentu tasi ne’ebé nakloke loos. Ita seidauk iha armada ida sufisiente bele halo kontrola tasi, ida-ne’e fó oportunidade ema mai halo peska ilegál iha parte súl no norte país nian,” nia dehan.

Tuir dadushusi Ministeriu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta ne’e hatudu katak Timor-Leste lakon ikan iha teritoriu tasi Timor ne’ebé korresponde ba osan valór millaun $2,2 kada tinan.

Jornalista : Jesuína Xavier 

Editoó       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!