DILI, 11 fevereiru 2025 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi sesaun plenária, tersa ne’e, aprova proposta-lei númeru 15/VI(2a)-primeira alterasaun lei númeru 18/2007, 18 janeiru, iha faze jeneralidade.
Deputadu sira aprova proposta-lei kona-ba Rejime Tranzitóriu Rekrutamentu Majistradu no Defensór Públiku la’ós timoroan no alterasaun daruak lei númeru 9/2011, 17 agostu, ne’ebé aprova Orgánika Kámara Konta Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Konta.
“Ita hakarak prosesu sira lalais, entaun ida-ne’e mak rekrutamentu juís, prokuradór, defensór internasionál ne’e ho votu afavór 38, kontra 0 no abstensaun 14. Ne’ebé iha jeneralidade lei pasa,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay fó sai iha sala plenária PN.
Nune’e, meza envia hikas inisiativa lei ne’e bá Komisaun A ne’ebé trata asuntu Justisa no Konstituisionál atu trata lei ne’e iha espesialidade.
Tuir Rejimentu Parlamentu Nasionál (RPN) artigu 109.º iha númeru 1, hateten diskusaun iha espesialidade foka ba artigu ida-idak, la taka dalan ba buat ne’ebé previstu iha númeru tuir mai.
Notísia relevante : Rekrutamentu majistradu judisiáriu estranjeiru reforsa serbisu justisa
Iha intervensaun inisiál, Ministru Justisa (MJ), Sérgio Hornai, nu’udar autór ba proposta-lei ne’e lori IX Governu Konstituisionál, agradese ba PN tanba bele fó biban hodi bele halo submisaun proposta-lei ne’e atu halo alterasaun.
Nia fundamenta, proposta-lei ne’e mai atu introdús hanoin sira ba mudansa espesífiku iha rejime tranzitóriu ba rekrutamentu juís, prokuradór no defensór la’ós timoroan atubele mai halo serbisu tolu importante hanesan atu hametin reforsu serbisu inspesaun, asesoria no mentoria ninian.
“Objetivu prinsipál husi lei ne’e atu énfaze ida ba lei estruturante vijente ne’ebé sei iha hela komisu balun, hodi nune’e bele fó reforsu liután ba lei vijente ne’ebé iha,” nia akresenta.
Tanba razaun prinsipál ne’ebé define iha lei katak timoroan sira bainhira mosu lei ida-ne’e presiza halo mós avaliasaun ba majistradu no defensór internasionál ne’ebé mai hala’o knaar iha instituisaun setór justisa.
Lei ida-ne’e mai atubele hakbiit liután ka fó fatin nu’udar instrumentu legál hodi instituisaun importante iha autoridade judisiáriu ninian bele iha kbiit, nune’e sira liuhusi Konsellu Superiór Majistratura bele halo desizaun sira ne’ebé importante no iha utilidade ba nesesidade iha reforsu iha ne’ebá.
Ministru nota katak, iha tinan barak ona buka esforsu husi Governu ida ba Governu seluk atu bele hametin rekursu kuadru pesoál iha autoridade judisiáriu.
Maibé hahú kedas iha tinan 2002 to’o 2017, iha lei ida importante atubele fó énfaze ka regula pozisaun ida kona-ba oinsá atu halo rekrutamentu ba majistradu no defensór estranjeiru hodi nune’e sira bele mai halo serbisu ba reforsu autoridade judisiáriu.
“Hirak ne’e hotu sei rona Konsellu Superiór mai husi instituisaun Tribunál, Ministériu Públiku no Defensoria Públika ninia konsellu, tanba lei ida-ne’e mai atubele fó tan rekezitu sira hametin tan rekezitu sira ne’ebé importante, liuliu iha proposta-lei atubele halo komplementaridade ba ezijénsia ne’ebé mai husi demanda instituisaun Estadu tolu,” Governante katak.
Proposta-lei ne’e lori mós hanoin ba órgaun soberania, liuliu Governu no PN atubele iha artikulasaun hanoin serbisu haree ba importánsia sira, liuliu ba avaliasaun, katak iha lei anteriór fó ba Governu atu hamutuk ho Konsellu Superiór halo avaliasaun períodika ida dentru prazu tinan-lima.
Maibé ho proposta-lei ne’ebé propoin atubele haree mós prazu nune’e bele haree ba situasaun sira iha rekrutamentu juís prokuradór, defensór nomós iha promosaun, no presiza duni iha inspesaun kontinua no permanente regularmente atubele hatán ba ezijénsia sira ne’ebé mai daudaun.
Tuir Sérgio Hornai, hirak ne’e hotu atubele fó hanoin maka’as liután ba serbisu alargamentu no atu aumenta reforsu ba kuadru pesoál, liuliu ba juís, prokuradór no defensór.
Nune’e mós, atu halo alargamentu ba mapa judisiál to’o territóriu nasionál iha primeiru no segundu instánsia, no nesesáriu bele halo artikulasaun ba iha lei órgaun judisiáriu
“Hirak ne’e hotu mai atu kontribui hanesan Governu manifesta tiha ona iha ninia espozisaun motivu katak, lei ida-ne’e mai atubele moderniza no hariku liután buat balun hodi nune’e ba iha invoka interrese lejítimu ba autoridade judisiáriu sira-nia serbisu ne’ebé konsolidadu, estruturadu, sistemátiku nomós bele iha kontrolu ne’ebé di’ak liu,” Ministru Justisa realsa.
Lei ho natureza tranzitóriu hatán ba ezersísiu funsionál
Lei ida-ne’e mai ho natureza tranzitóriu atu hatán ba ezersísiu funsionál husi majistradu nomós bele hakbiit liután timoroan sira iha sira-nia partilla ka retira dúvida karik iha duni ba kazu ne’ebé mai ho ninia komplesidade depende sirkunstánsia kada faktu, prova, legalidade kona-ba kazu konkretu ne’ebé hasoru, hirak ne’e hotu mai bele halo reforsu ba serbisu sira ne’e.
Nune’e, Ministru Sérgio Hornai lori Governu nia naran, hakarak manifesta hanoin boot ida katak, lei estruturante ida-ne’e hola parte atubele dinamiza liután ba polítika reforma setór justisa, ba lakuna ka auzénsia ne’ebé la’o daudaun hela, maibé seidauk halo komplementaridade nu’udar Estadu hodi bele reuni rekezitu sira hotu ne’ebé hakarak.
Ministru Justisa husu ba PN atubele uza ninia kompeténsia própriu atu hariku liután proposta-lei ne’e hodi bele sai proposta ne’ebé útil, efikásia, no efisiénsia.
Tuir relatóriu no paréser husi Komisaun A ninia apresiasaun inisiál ba proposta-lei ne’e, iha kondisaun ba ajenda diskusaun no votasaun iha jeneralidade.
Nune’e mós, paréser komisaun ba projetu-lei ne’e merese ba votasaun favorável, la identifika kauza iha matéria prinsípiu no sistema adotadu iha proposta-lei.
Tuir testu orijinál proposta-lei ne’e Governu pretende atu altera artigu hamutuk ualu iha lei vijente lei númeru 1/2017, 18 janeiru, hanesan artigu 1, 2, 3, 4, 5, 7, 12 no 13.
Tuir RPN, iha artigu 105 iha númeru 1, hateten, diskusaun iha jeneralidade foka bá prinsípiu no sistema projetu ka proposta-lei ida-idak nian.
Iha sorin seluk, Deputadu Bankada Opozisaun husi Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), Aniceto Longuihos Guterres Lopes, nota katak durante tinan 26 hahú husi tempu UNTAET to’o ohin loron, Timor-Leste seidauk halo investimentu ida di’ak ba rekursu umanu iha setór judisiáriu nian, nune’e agora atu halo rekrutamentu ba majistradu no defensór estranjeiru tanba menus rekursu umanu.
Notísia relevante : PTR konkorda rekruta juís estranjeiru fó asesoria
Deputadu Bankada Governu husi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Natalino dos Santos, konsidera proposta-lei ne’e reflete duni ba polítika Governu nian ne’ebé tau prioridade mós ba reforma justisa.
“Tanba durante ne’e ita haree setór justisa, iha desizaun balun ita haree ita lamenta, la’ós ita halo intervensaun ba kompétensia majistradu sira-nia, maibé iha buat balun ita haree, liuliu kualidade no kuantidade iha tantu órgaun judisiáriu Estadu nian tolu ne’e, ita haree mínimu tebes, inklui menus rekursu umanu halo kazu pendente barak, nune’e iha lakuna balun presiza hadi’a,” Deputadu katak.
Nia nota, durante ne’e Tribunál rasik iha dupla, aleinde hanesan juís iha Tribunál no hanesan mós juís iha Tribunál Kámara Konta.
“Ha’u foti ezemplu ida, desizaun balun ita haree kontraditóriu iha Kámara Konta nia relatóriu sira sita buat seluk no hetan faktu evidénsia balun, maibé bá Tribunál rasik sira-nia desizaun kontraditóriu. Ida-ne’e presiza halo reforma,” nia preokupa.
Deputadu ne’e korkorda iha proposta ne’e ba rekrutamentu ne’e provizóriu hodi fó asesoria, inspesaun no mentór bele fó tempu ba majistradu no defensór bele iha formasaun no sira bele halo artikulasaun ho majistradu no defensór estranjeiru hodi eleva sira-nia kapasidade.
Durante intervensaun, Deputadu sira barak preokupa kona-ba menus rekursu umanu iha órgaun judisiáriu hodi afeta ba kazu pendente barak, nune’e husu ba Governu atu fó prioridade hodi reforsa sentru judisiáriu hodi kapasita autór judisiáriu sira.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina