iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Xanana la tolera funsionáriu no membru Governu sai “Broker”

Xanana la tolera funsionáriu no membru Governu sai “Broker”

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 06 Marsu 2025 (TATOLI)–-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten la tolera ho funsionariu Governu nian no membru Governu sira-ne’ebé sai broker ba projetu Governu nian hodi simu osan husi empreza sira, bainhira pasa iha prosesu konkursu públiku.

Notísia Relevante: Ministru Hornai kompromete aplika zero toleránsia ba funsionáriu Notaridu sai ‘Broker’

“Ita tenke kurije, tanba ita haree osan barak maibé la halo buat ida. Ida-ne’e mak prosesu nafatin hodi muda tiha mentalidade funsionáriu Estadu nian, funsionariu públiku sira ho mós ita-nia empreza atu hala’o servisu ho lolos. Ema ruma husu osan bainhira empreza ida manán projetu ida, sira bolu dehan broker berdasi (broker gravatadu) mak hanesan Ministru, Vise-Ministru, Sekretariu Estadu no Diretór sira kuandu halo hanesan ne’e, empreza sira fó hatene ha’u, ha’u hasai kedan,” Xanana Gusmão hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e.

Nia dehan, tenke seriu haree asuntu ne’e tanba durante ne’e osan barak mak nabeen iha broker sira-nia liman, ikus rezultadu servisu laiha kualidade no la la’o.

“Ita tenke sériu, tenke kurije buat sira hanesan ne’e. Osan povu nian tenke jere ho di’ak, ita hatene ita-nia osan mós besik hotu ona,” Xanana tenik.

Tanba ne’e, ba oin empreza sira bainhira pasa iha konkursu públiku ba projetu boot Governu nian atu hala’o servisu ho responsabilidade no lalika tauk atu ko’alia sai bainhira hetan presaun husi membru Governu no funsionáriu sira-ne’ebé husu atu hetan pursentu.

Entretantu, antes ne’e, proposta OJE 2025 nian ne’e prevee orsamentu $312.203.618 iha fundu infraestutura inklui empréstimu esternu hodi finansia projetu 1190 no ba programa hamutuk 30.

Bazeia ba livru orsamentál fundu infraestrutura ne’ebé Governu submete ona ba Parlamentu Nasionál (PN), katak iha tinan oin, fundu infraestrutura foku ba finansiamentu prioridade ba projetu ein kursu ho projetu 472, projetu foun ka projetu iha faze preparasaun 605, projetu sira seluk 113.

Prioridade alokasaun orsamentál fundu infraestrutura ba 2025 hanesan programa estrada no ponte 45%, programa petróleu no minerál 13%, prorgrama aeroportu 9%, programa manutensaun, reabilitasaun no resposta estrutura estragu husi kalamidade 8%, programa agrikultura, ortikultura, kafé no kultura industriál 5% no programa sira seluk 19%.

Programa iha fundu infraestrutura tinan 2025 ho totál 30, kompostu husi jestaun finansa públika iha neen (6), kultura no patromóniu sia (9), estrada no ponte 504, dezenvolvimentu rurál no urbanu 14, aprosima serbisu tribunál ba populasaun sia (9), teknólojia informasaun no komunikasaun hitu (7), seguransa nasionál 123, defeza nasionál 21 no asesu justisa lima (5).

Jestaun rekursu petrolíferu no minerál 11, garante liberdade espresaun no asesu informasaun haat (4), transporte haat (4), funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál 79, agrikultura, ortikultura, kafé no kultura industriál 29, peska, agrikultura no jestaun rekursu akuátiku lima (5), bee no saneamentu 54, eletrisidade 99, ensinu báziku neen (6), ensinu sekundáriu profisionál no tékniku jerál 14, kuidadu saúde primáriu 21, kuidadu saúde sekundáriu no tersiáriu 11.

Nune’e mós, aeroportu 12, portu hitu (7), manutensaun, reabilitasaun no resposta estrutura estragu husi kalamidade 50, inkluzaun sosiál 35, turizmu 18, protesaun no konservasaun ambiente haat (4), investimentu no diversifikasaun ekonómika 25, ordenamentu no territóriu tolu (3), implementasaun avitasaun komunitária dignu ida (1).

Durante preparasaun proposta OJE 2025, Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura (CAFI, siglá portugés) iha 05 setembru 2024 ne’e aprova deliberasaun n.º 105/IX/CAFI/2024 relativa konstituisaun ekipa estudu liuhusi Unidade Planeamentu Integradu (UPI-MPIE) hamutuk ho SGP-FI.

Avaliasaun projetu nu’udar ferramenta bele ajuda no identifika impaktu investimentu ho baze análize kustu, benefísiu no kritériu sira seluk.

Avaliasaun projetu inklui submisaun no avaliasaun proposta ba tinan fiskál 2025, hanesan parte integrál ba prosesu planeamentu orsamentál fundu infraestrutura, nune’e Sekretária Grande Projetu projesaun orsamentál ba projetu infraestrutura hodi haruka ba Ministériu Finansa.

Enkuantu, fundu infraestrutura estabelese iha tinan 2011 ho objetivu atu finansia projetu infraestrutura no kapitál dezenvolvimentu ne’ebé alínea ho Planu Estatéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030.

Dezde kriasaun fundu iha tinan 2011 to’o 2024 iha ona projetu 2.215 ho kustu biliaun $5,9 ne’ebé ezekuta ona biliaun $3,6.

Ho ida-ne’e, to’o iha tinan 2024 ne’e konklui projetu 1.164 iha setór abastamentu bee-moos, transporte, saúde, edukasaun, agrikultura, portu, aeroportu no setór estratéjiku sira seluk.

Ba investimentu sira-ne’e ho konkluzaun aprosimadamente projetu 400 estrada no ponte rezulta mellora konetividade serbisu iha territóriu país ne’e, no konklui projetu eletrisidade 523 ne’ebé fornese kuaze 100% kobertura eletrisidade iha territóriu país ne’e nian, projetu infraestrutura ne’e kontribui ba modernizasaun kondisaun sosiál no ekónomika iha Timor-Leste.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór         : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!