iklan

POLÍTIKA

Xanana: Governu sei konserva fatuk-kuak “Lokuru” iha Bauro

Xanana: Governu sei konserva fatuk-kuak “Lokuru” iha Bauro

Fatuk-kuak “Lokuru” ne’ebé lokaliza iha aldeia Bauro, suku Bauro, postu Lospalos, munisípiu Leutein, fatin istóriku ba matebian Pedro Gugueira no Jacinta de Jesus halo tratamentu saúde ba Komandante Em Xefe FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão bainhira hetan moras Malária krónika iha 1978-1979. Imajen/TATOLI.

DILI, 10 Marsu 2025 (TATOLI)–Governu Konstitusionál da-sia (IX) ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão sei konserva fatuk-kuak Lokuru ne’ebé lokaliza iha suku Bauro, postu Lospalos, munisípiu Lautein, sai sítiu turístiku rezisténsia.

Notísia Relevante: Xanana Gusmão: “Ha’u-nia universidade gerrillia iha OI”

“Fatin ne’e, ba ha’u ho familia sira, ita sei konserva netik maibé la’ós atu sai boot-liu. Ida-ne’e ami (Goverrnu) sei konserva. Bainhira konserva tiha mak bikan fatuk sira-be natoon mai foti tiha ne’e, ami sei lori fila-fali mai tau iha ne’e. Ida-ne’e parte ida husi ema ida-nia kamiñada ba luta,” Primeiru-Ministru. Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ba Agência TATOLI hodi hatán ba matebian Pedro-Jacinta ne’ebé halo tratamentu saúde ba Xanana nia oan feto, Juliana de Jesus, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pité, kinta (06 Marsu 2025) ne’e.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Xefe Governu ne’e sei la haluha fatin istóriku ka fatuk-kuak Lokuru iha suku Bauro, nune’e nia parte sei orienta atu dezenvolve fatin istóriku ne’e atu jerasaun foun sira hatene istória rezisténsia ho loloos.

“Ha’u nia-inan Jacinta, ha’u nia-inan salva ha’u, bainhira ha’u hetan moras susar tebes. Iha tempu ne’ebá (1978-1979) susar tebes, fatin ne’e mak ha’u subar hodi halo tratamentu husi ha’u-nia inan Jacinta no ha’u-nia aman Pedro. Ha’u sei la haluha ha’u-nia inan ne’e to’o mate. Fatin ne’e mós ha’u sei la haluha,” Xanana dehan.

Reprezentante família matebian Pedro Gugueira no Jacinta de Jesus iha suku Bauro, Isaac Gandara, hateten loos duni katak líder Xanana Gusmão mai subar duni iha fatin ne’e hodi halo tratamentu saúde tanba iha tinan 1978 ne’e Xanana hetan moras malária krónika.

“Xanana mai iha ne’e, ami-nia aman ho inan ida naran Pedro ho Jacinta mak fó hahan ba nia han, halo tratamentu ba nia moras. Bainhira tratamentu hotu mak nia sai fali husi fatin ne’e ba fatin ida naran “OI” hodi kontinua halo reorganizasaun funu.

Nia haktuir, bainhira Xanana subar iha fatuk-kuak Lokuru nia laran ne’e, tau de’it ai-kabelak tolu (3) iha laran sai hanesan hadak no sai kulxaun ba Xanana hodi toba ba.

“Ahi-oan ne’ebé fó naroman ne’e sira uza de’it lampu tradisionál ne’ebé uza mina-rai ne’e. Xanana nia bikan sira hodi han ne’e ho lampu sira-ne’e, bainhira ita independénsia ne’e, Maun Xanana nia kaben, mana Cristy Sword Gusmão mai foti no lori ona ba Dili,” nia haktur.

Tanba ne’e, matebian Pedro Nougueira no Jacinta de Jesus nia oan feto, Juliana de Jesus, preokupa no husu Governu Konstitusionál da-sia (IX) atu dezenvolve fatuk-kuak Lokuru iha Bauro ne’e sai hanesan sítiu turistiku rezisténsia no fatin nia inan-aman nia kamiñada luta ba libertasaun nasionál.

Fatuk-kuak “Lokuru” ne’ebé lokaliza iha aldeia Bauro, suku Bauro, postu Lospalos, munisípiu Leutein, fatin istóriku ba matebian Pedro Gugueira no Jacinta de Jesus halo tratamentu saúde ba Komandante Em Xefe FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão bainhira hetan moras Malária krónika iha 1978-1979. Imajen/TATOLI.

“Ami familia hakarak fatin ne’e dezenvolve ba fatin turizmu rezisténsia nian. Maibé ami família mós hakarak fatin ne’e bele sai fatin turístiku maibé ami familia tenke inklui iha laran. Ida-ne’e maun Xanana rasik mak promete ona mai ami,” Oan feto husi natebian Pdreo-Jacinta, Juliana de Jesus, hateten ba Agência TATOLI iha Lautein, segunda (03 Marsu 2025) ne’e.

Governu bele dezenvolve fatuk-kuak ne’e maske família sira iha ne’e mesak lahatene lee no nunka hetan pozisaun ruma iha Governu, maibé bainhira Governu dezenvolve fatin ne’e karik envolve netik família iha laran no bainhira vizitante sira mai kontribui osan ruma karik família mak tenke jere.

“Governu bele halo ba maibé ami familia mak sei halo fali jestaun ba fatin ne’e. Depois mak pursentu uitoan ba Governu laiha buat ida. Importante mak ami mak tenke halo jestaun. Ida-ne’e mak ami-nia ezijénsia tanba fatin ne’e hanesan eransa ida mai ami. Ami fó ezemplu, bainhira Governu hadi’a tiha fatin ne’e 100% karik, familia hetan rendimentu 75% no 25% ba Governu. Buat ne’ebé ami ko’alia ne’e, maun Xanana rasik mak ko’alia mai ami uluk kedan. Kona-ba pozisaun saida de’it iha Governu, ami la husu ona tanba ami moris iha ne’e mesak lahatene hakerek no lee, ne’ebé atu ba tuur iha Governu sai ema boot ne’e laiha ona,” nia dehan.

Iha parte seluk, Prezidente Autoridade Munisípiu Lautein, Melio de Jesus, hateten fatuk-kuak Lokuru iha suku bauro ne’e hanesan fatin istóriku no Governu planeia hela atu dezenvolve fatin ne’e iha 2026.

“Lokuru lokaliza iha Bauro, loos duni, fatin ne’e uluk ita-nia atuál Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mak subar iha ne’ebá hodi halo tratamentu médiku iha ne’ebá. Ida-ne’e sai hanesan fatin istóriku ida, tama ona iha planu atu hatuur plaka ida mós iha ne’ebá maibé ida-ne’e kompeténsia Arkivu Muzeum Rezisténsia Timorense (AMRT) nian. Ami iha ne’e só koordena para atu tau iha orsamentu 2026 nian, ne’ebé ha’u sei haree atu tau fatin hotu sai prioridade atu dezenvolve,” Melio hateten.

Notísia Relevante: Governu planeia dezenvolve abrigu Xanana Gusmão iha Lautein

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!