LAUTEIN, 07 Marsu 2025 (TATOLI)—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Lautein, Melio de Jesus, hateten Governu planeia atu dezenvolve abrigu Komandante Em Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé ida lokaliza iha suku Mehara, postu Tutuala, no ida seluk lokaliza entre Mehara no Muapitini nia klaran, postu Lospalos, munisípiu Lautein, sai sítiu turístiku rezisténsia.
Notísia Relevante: MAKLN-MTCI selebra akordu sítiu turístiku rezisténsia iha Timor-Leste
Nia hatutan, daudaun ne’e PAM Lautein servisu hamutuk ho Arkivu Muzeu Rezisténsia Timorense, Institutu Públiku (AMRT, I.P) ho ekipa akompaña ho Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, Institutu Públiku (ADN, I.P) ne’ebé ninia prosesu hala’o hotu ona, tanba ekipa tékniku husi parte rua halo ona levantamentu dadus ba fatin istóriku “OI” no “PAIXAU” oinsá atu konstrui estrada hodi tau mós plaka balun iha fatin rua ne’e.
“Fatin rua (2) ne’e ida mak “OI” ne’ebé lokaliza iha Mehara. Fatin ne’e, uluk, ema hotu hatene katak ita-nia Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão hela iha ne’ebá hodi halo reorganizasaun funu. Maun Xanana rasik mós ko’alia katak fatin ne’e hanesan universidade ka polítiku, tanba fatin ne’e rasik Maun Xanana halo konseitu faze gerrilia hodi reorganiza funu. Fatin ida tan iha Paixau ne’ebé lokaliza entre Muapitini no Mehara nia klaran, ne’ebé uluk dehan fatin ne’e hanesan kuartél jerál FALINTIL ninian. Fatin istóriku rua ne’e mak tama ona iha programa, ita hahú atu konstrui,” Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Lautein, Melio de Jesus, hateten ba Agência TATOLI iha Lautein, tersa (04 Marsu 2025) ne’e.

Nia dehan, bainhira AMRT, I.P no AND, I.P finaliza halo levantamentu dadus, hahú halo preparasaun konkursu ba konsultán nian hodi bele dezeña ba fatin rua ne’e antes halo konstrusaun, tanba tuir komunikasaun ne’ebé autoridade Lautein ho AMRT, I.P halo ne’e hatudu katak iha Dezembru ne’e prosesu sira finaliza ona atu hakat ba konstrusaun.
“Iha 01 Marsu, foin lalais ne’e, ha’u rasik konversa ho Maun Xanana atu rona Maun nia hanoin kona-ba nia fatin subar atu halo mudansa ne’e oinsá. Maun Boot rasik mensiona ba ha’u katak tenke foku ba konstrusaun estrada uluk lai, fatin rua ne’e depois mak konstrui iha laran ne’e ikus. Konstrusaun ne’e atu la’o, ita labele estraga ambiente tanba ai-laran tuan barak labele estraga sira-ne’e,” nia hateten.
Nia dehan, Governu sei haree katak dalan ne’e atu loke dalan ida atu vizitante sira liu de’it ho bisikleta, motorizada, kuda no ba karreta karik, karreta ida de’it mak bele utiliza dalan ne’e, atu nune’e labele estraga ambiente iha fatin istóriku rua ne’e.
Entretantu, iha Munisípiu Lautein fatin turistiku hamutuk 165 no husi númeru ne’e fahe ba turizmu komunitáriu, turizmuu relijiozu, turizmu rezisténsia no tasi ibun sira-ne’ebé furak.
Governu aprova Polítika Nasionál Turizmu nian
Iha loron 7 fulan-mMrsu, Governu aprova ona Polítika Nasionál Turizmu nian, ne’ebé dezenvolve atu kria kuadru klaru ida kona-ba polítika públika, ne’ebé importante atu asegura kreximentu ida-ne’ebé mak efetivu, efisiente no sustentavel husi setór Turizmu, setór ida mós husi setór lima ne’ebé konsidera hanesan prioridade ba kreximentu no diversifikasaun ekonómika Timor-Leste nian.
Dokumentu husi orientasaun polítika ne’e hahú ho halo avaliasaun ida kona-ba benefísiu sira husi Turizmu iha Timor-Leste, iha dóminiu haat: ambiente favoravel, vontade polítika, infraestrutura no rekursu naturál no kulturál sira.
Dokumentu ne’e define mós dalan ida ba dezenvolvimentu setór ne’e nian iha Timor-Leste, no fó atensaun liu ba “sustentabilidade, komunidade, kualidade no kompetitividade empreza sira nian”.
Objetivu ka xave sira husi Polítika Turizmu nian, to’o tinan 2030, maka hanesan:
Reseita sira husi Turizmu husi rai-li’ur, la inklui reseita operadora sira-nian (tarifa aérea no taxa Ferry nian sira), kada tinan bele hetan millaun $150 (tuir presu iha tinan 2016, ka presu ne’ebé ajusta ona tuir inflasaun, daudaun ne’e no to’o tinan 2030);
Empregu iha turizmu aumenta ba 15.000 (daudaun ne’e besik 4.300);

Viajante internasionál sira 200.000 sei mai iha Timor-Leste tinan-tinan, no sei hela maizumenus loron haat.
Tema sentrál lima ne’ebé orienta polítika daudaun ne’e mak: sentidu prioridade; kompromisu atu hasa’e prosperiedade; espíritu jestaun nian ne’ebé haree liu ba-iha protesaun rekursu naturál no kulturál sira país nian no seguransa vizitante sira-nian.
Parseria ida iha ne’ebé interesadu sira hotu bele iha lian ida de’it no bele fahe responsabilidade ba malu; no iha rekoñesimentu katak ema sira mak sai hanesan sentru husi atividade turístika sira no sira tenke fó ba sira koñesimentu, kompeténsia no hahalok ne’ebé adekuadu.
Atu garante susesu ne’e, Polítika Nasionál Turizmu nian ne’e esplora tema lima ne’e ida-idak ho kle’an, hodi define servisu sira Governu nian no servisu sira-ne’ebé rekomenda ba Setór Privadu.
Filozofia ne’ebé sai hanesan baze husi Polítika ne’e konsidera katak dezenvolvimentu setór Turizmu nian tenke sai modestu, graduál no sustentavel, atu “hasa’e impaktu pozitivu sira no hamenus poténsia influénsia negativu sira iha turizmu”.
Nune’e, susesu signifika katak, to’o tinan 2030: “Timor-Leste bele ona koko aumentu signifikativu iha vizita turístika sira no reseita hirak ne’ebé sei iha rezultadu multiplikadór iha ekonomia tomak, hodi fó rezultadu iha rendimentu no oprtunidade substansiál sira ba nasaun no ba komunidade lokál sira.”
Primeiru-Ministru dehan, iha dokumentu ne’e katak iha fulan oinmai, Governu sei dezenvolve estratéjia komplementár ida kona-ba implementasaun no planu asaun ida-ne’ebé detalladu, ho medida espesífika sira kona-ba promosaun dezenvolvimentu turizmu nian iha fulan no tinan hirak oin mai.
Portavós, Ministru Estadu Agio Pereira hateten katak “setór Turizmu ida-ne’ebé moris no furak, iha sustentabilidade sosiál no ambientál, no ida-ne’ebé bele kontribui makaas ba empregu iha país laran tomak se iha posibilidade. Ema hotu-hotu iha kna’ar atu hala’o, hanesan mós vizaun ida-ne’ebé ninian ne’ebé Turizmu sei dezempeña iha kreximentu no diversifikasaun husi ita-nia ekonomia, ho benefísiu ba ita-nia komunidade sira. Polítika Nasionál kona-ba Turizmu ne’e define enkuadramentu.
Oras ne’e, iha serbisu kolaborasaun nian ida, neneik-neineik maibé ho enerjia no determinasaun, bele konkretiza ambisaun ida-ne’e”
Notísia Relevante: Governu inaugura sítiu turíztiku jornada rezisténsia tolu no jardín eroi Ossu
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





