LAUTEIN, 23 Jullu 2026 (TATOLI) – Prezidente Rede Globál Jeoparke (GGN sigla inglés), Artur Sá, hateten katak Timor-Leste iha patrimóniu arkeolójiku no jeolójiku ne’ebé iha valór boot, tanba reflete ligasaun entre ema no natureza no bele sai baze importante ba dezenvolvimentu Jeoparke Globál UNESCO.
Artur Sá hato’o ida-ne’e durante vizita konjunta ho Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL, sigla portugés) ba Parke Nasionál Nino Konis Santana, iha munisípiu Lautein. Iha vizita ne’e, ekipa observa mós Pouzada Tutuala, sítiu arkeolójiku Ili Kere-Kere hodi haree formasaun fatuk sira, observa Illa Jaku husi dook, no vizita Polje Ira Lalaru.
Artur Sá hateten fatuk sira iha sítiu arkeolójiku hatudu katak oinsá bei’ala sira interpreta no espresa sira-nia relasaun ho naturerza no mundu espirituál.
“Valór ida-ne’e fó hanoin mai ita katak ita halo parte iha biodiversidade prezente nian. Ita la’ós forma moris sira ne’ebé mai husi planeta seluk. Ita moris iha rai, ita koeziste ho biodiversidade ida-ne’e, ho ai-horis sira, animál sira, no buat hothotu. Ida-ne’e hotu importante tebes. Ita tenke hanoin kona-ba ita-nia hahalok sira hodi kuidadu fatin arkeolójiku sira”, Artur Sá hateten iha Lagoa Iralalaru, ohin.
Nia mós husu ba komunidade no Governu atu aumenta esforsu hodi prezerva patrimóniu naturál no kulturál, tanba risku la’ós ba planeta, maibé ba biodiversidade no umanu rasik. “Risku maka iha biodiversidade ne’ebé ita halo parte, signifika ita maka iha risku. Tanba ne’e, depende ba ita atu adota atitude no hahalok sira ne’ebé ajuda duni atu prezerva ita-nia ezisténsia no espésie sira-nian iha rai”, nia dehan.
Durante vizita Polje Iralalaru, Artur Sá esplika katak área ne’e reprezenta ezemplu estraordináriu ida paizajen karst (cársico), ho lagoa boot ida ne’ebé naruk liu kilómetru 20 no luan kilómetru lima. Área ne’e mós iha gruta, dolina no formasaun jeolójika únika sira ne’ebé importante ba investigasaun sientífika.

“Ida-ne’e hatudu karaterístika sira ne’ebé distintivu tebes kona-ba formasaun ita-nia planeta nian. Iha ne’e, ita iha ambiente ida ne’ebé planeta ne’e nakfilak iha nia eixu no hale’u loromatan, maibé iha ita-nia ain okos, iha movimentu seluk ne’ebé akontese movimentu husi plaka tektónika sira”, Artur Sá hateten.
Nia subliña katak movimentu husi plaka tektónika ida-ne’e dalaruma nia moris ne’e konsidera hanesan liman-kukun sira ne’ebé moris tinan ida nia-laran, maibé ida-ne’e hamutuk besik sentímetru haat. Iha termu jeolójiku, husi sentímetru haat ne’e maizumenus tinan millaun ida, haat ne’e bele nakfilak ba kilómetru 40.
Tuir nia, fatin sira ne’e hanesan “laboratóriu moris” ida atu komprende dinámika evolusaun planeta rai no movimentu plaka tektónika sira, nomós bele ajuda estudu kona-ba mudansa klimátika no impaktu ba biodiversidade.
“Ita mós bele vizita fatin úniku seluk iha tasi-ibun Valu nian ne’ebé bele haree korál barak ne’ebé husi sira ne’e barak maka sai ona fósil. Observa dinámika tasi nian atuál ajuda ita atu komprende la’ós de’it oinsá tasi-nia komportamentu iha pasadu, maibé mós oinsá nia bele komporta iha futuru. No ohin, bainhira ita diskute kona-ba mudansa klimátika, sítiu ida-ne’e oferese hanoin kona-ba konsekuénsia potensiál sira karik mudansa sira-ne’e sai dramátiku duni”, dehan.
Atur Sá subliña katak prioridade prinsipál mak halo inventáriu patrimóniu jeolójiku, hala’o peskiza sientífika kle’an no esplika valór patrimóniu sira-ne’e ba komunidade, antes uza ba dezenvolvimentu sustentavel.
Nia esplika katak Rezerva Biosfera no Jeoparke Globál UNESCO mak programa rua ne’ebé diferente, maibé bele kompleta malu. Rezerva Biosfera foka esensialmente ba protesaun patrimóniu naturál biótiku (katak, biodiversidade). Ida-ne’e maka programa intergovernamentál ida. Enkuantu, Jeoparke promove konservasaun patrimóniu jeolójiku hamutuk ho edukasaun, turizmu no dezenvolvimentu ekonómiku sustentavel.
“Iha kontestu ida-ne’e, ita iha Rede Globál Jeoparke nian, ne’ebé ha’u maka Prezidente, serbisu ativamente ho UNESCO kona-ba jeoparke sira. Jeoparke idaidak selu kontribuisaun anuál ida ba organizasaun. Ita mós iha Uniaun Internasionál Siénsia Jeolójika nian, ne’ebé serbisu ativamente ho UNESCO kona-ba asuntu jeolójiku espesífiku sira, tanba ne’e mak programa internasionál ida”, dehan.
Nia aumenta katak prosesu atu hetan estatutu Jeoparke Globál UNESCO presiza inventáriu patrimóniu, peskiza sientífika, apoiu polítiku no envolvimentu komunidade.
Agora daudaun, Rede Globál Jeoparke UNESCO iha jeoparke 241 ne’ebé namkari iha nasaun 51. Tuir nia, Timor-Leste mós iha kondisaun bázika atu sai membru, tanba iha patrimóniu jeolójiku ne’ebé esepsionál.
“Buat hotu indika katak ita sei iha kondisaun bázika sira ba ida-ne’e, naran katak, jeolojia esepsionál ne’ebé ha’u temi ona antes”, nia hateten.
Tékniku Divizaun Investigasaun Jeolójika IGTL, Delio Manuel, hateten ho prezensa Prezidente GGN ne’e importante atu fó avaliasaun sientífika ba poténsia jeoparke iha Timor-Leste.
“Ita rona katak ekspetakulár Timor-Leste poténsia duni. Entaun, ita mós presiza halo identifikasaun kle’an liután atu identifika patrimóniu jeolójiku ida-ne’ebé nia valór aas liu iha mundu”, hateten.
Nia hateten IGTL halo ona investigasaun durante tinan barak iha Parke Nasionál Nino Konis Santana no identifika jeossítiu 38.
Husi jeossítiu hirak-ne’e, klasifika sítiu tolu ho valór internasionál mak Lagoa Ira Lalaru, foho Paitchau, no Ili Kere-Kere.
Tuir Delio Manuel, estudu sira hatudu katak Polje Ira Lalaru mak polje estruturál ida ne’ebé boot liu iha rejiaun ASEAN, ho sistema drainajen naturál úniku ne’ebé iha importánsia sientífika internasionál.
Notísia relevante: IGTL no GGN avalia poténsia sítiu arkeolójiku Laili ba Jeoparke Globál UNESCO
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





