MANATUTU, 22 Jullu 2026 (TATOLI)-Institutu Nasionál Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL, sigla portugés) hamutuk ho Prezidente Rede Globál Jeoparke (GGN, sigla inglés), Artur Sá, hala’o vizita bá sítiu arkeolójiku Laili, iha postu administrativu Laleia, munisípiu Manatutu, hodi haree diretamente poténsia patrimóniu jeolójiku no kulturál ne’ebé bele apoia inisiativa Jeoparke Globál UNESCO.
Vise-Prezidente IGTL, Victor Aleluia de Sousa, hateten vizita ne’e nia objetivu mak atu avalia istória jeolójika, rekursu naturál no patrimóniu kulturál iha fatin ne’e, ne’ebé iha poténsia boot atu dezenvolvimentu no fó apoiu ba prosesu nomeasaun Jeoparke Globál UNESCO.
Nia esplika katak sítiu arkeolójiku Laili sai importante, tanba iha tinan hirak liu Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK) serbisu hamutuk ho Australian National University (ANU) halo peskiza no deskobre artefaktu sira husi asentamentu antigun iha área ne’e.
“Iha inisiativa área parke la’ós ita ko’alia de’it kona-ba patrimóniu jeolójiku, maibe mós kona-ba patrimóniu kulturál. Deskobrimentu iha Laili hatudu katak área ida-nee sai nu’udar fatin ida ne’ebé antigu liu iha illa Timór pur volta tinan rihun 44 ba kotuk”, Victor de Sousa hatete.

Tuir nia, dadus sientífiku ne’ebé hetan iha Laili importante ba inisiativa jeoparke, tanba la’ós de’it bazeia ba patrimóniu jeolójiku, maibé mós iha patrimóniu kulturál no biodiversidade, ne’ebé sai fatór ida importante ba rekoñesimentu internasionál.
Tanba ne’e, IGTL konsidera importante atu prezerva nafatin sítiu sira ho valór hanesan Lili, atu ajuda inisiativa Timor-Leste hodi hetan estatutu Jeoparke Globál UNESCO.
Nia subliña kona-ba peskiza sientífilka mak baze ida ba deskobrimentu hotu. Liuhusi peskiza estudu no análiza laboratóriu mak bele deskobre buat foun ne’ebé iha importaénsia ba país.
“Durante ne’e ami halo investigasaun jeolójika ninian hanesan atu hatudu katak baze husi deskobrimentu foun ne’e mak peskiza sientífika. Tanba ne’e, enkoraja tebes peskiza sira hanesan ne’e la’ós de’it husi IGTL, maibé bele mós halo husi entidade sira seluk, nune’e ita bele deskobre informasaun importansia ba ita-nia nasaun”, dehan.
Nia mós apela ba komunidade Manatutu, liuliu hirak ne’ebé hela besik sítiu arkeolójiku Laili, atu prezerva nafatin sítiu ne’e tanba sítiu ne’e tanba iha relevánsia internasionál no bele sai atrasaun turístika ne’ebé fó benefísiu ba komunidade lokál.
Prezidente Rede Globál Jeoparke, Artur Sá, hateten fatin arkeolójiku Laili iha importánsia kona-ba evolusaun espésie umana no bele sai elementu importánsia ba projetu jeoparke iha futuru.
“Jeoparke buka atu haburas ligasaun foun entre ema no planeta rai, tantu ba sira ne’ebé hela iha territóriu komu ba sira ne’ebé vizita fatin ida-ne’e”, dehan.
Nia hatete katak iha tempu uluk, tanba laiha teknolojia hanesan ohin loron, ema sira uza gruta sira hanesan fatin abrigu no protesaun. Tanba ne’e, sítiu hanesan Laili ajuda komprende kona-ba orijen no relasaun ho ambiente naturál.
“Ita labele haree arte no kultura hanesan de’it, presiza halo furak ba buat tuan ruma. Fatin ida-ne’e iha importánsia edukasionál, sientífika no kulturál. Ida-ne’e mak fatin ida ho relevánsia estremu karik ida-ne’e ikusmai inklui iha estratéjia dezenvolvimentu territoriál sustentavel ida ne’ebé envolve kriasaun jeoparke ida”, nia hateten.
Artur Sá subliña katak sítiu arkeolójiku Laili merese sai parte importante tebes husu future jeoprake Timor-Leste, tanba iha valór patrimóniu, sientífiku, edukasionál no kulturál ne’ebé maka’as.
Iha vizita ne’e, delegasaun GGN ho IGTL mós haree Fatuk Lenuk, iha munisípiu Baukau.
Notísia relevante: Prezidente GGN vizita Timor-Leste hodi esplora poténsia Jeoparke Globál UNESCO nian
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





