iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Governu analiza aprezentasaun kona-ba konkluzaun preliminár auditoria husi Ernst & Young

Governu analiza aprezentasaun kona-ba konkluzaun preliminár auditoria husi Ernst & Young

Ministra Finansa, Santina José Rodrigues Viegas Cardoso, prezide reuniaun extra Ordináriu Konsellu Ministru, Salaun Ministériu Finansas, kinta (03/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 03 Abríl 2025 (TATOLI) – Governu analiza, ohin, aprezentasaun kona-ba konkluzaun preliminár auditoria nian ne’ebé hala’o husi empreza internasionál Ernst & Young (EY), ba entidade estatál 20 dahuluk ne’ebé hetan ona auditoria husi totál entidade 45 ne’ebé sei sai alvu ba análize.

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten membru Governu tomak no instituisaun balun hanesan Ispesaun Jerál Estadu (IGE), Komisaun Funsaun Públika (KFP) no seluk tan marka prezensa hodi rona auditoria husi EY.

Xanana haktuir katak ida-ne’e relatóriu preliminár ida, tanba depoizde toma pose iha 01 Jullu 2023, Governu haree irregularidade barak no mudansa sistema barak automátika, tanba ne’e mak bolu firma estranjeiru ida mai asina kontratu hodi halo auditoria ba instituisaun hothotu.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Sira halo tiha ona lubuk ida, halo nafatin balun no balun seidauk hahú, tan ne’e sira sei kontinua sira-nia serbisu”, Xanana Gusmão hateten hafoin reuniaun Konsellu Ministru estraordinária iha Ministériu Finansa, ohin.

Nia salienta katak Ernst & Young aprezenta sumáriu ida katak la’ós relatóriu finál, maibé preliminár atu membru Governu komprende, tanba iha instituisaun ne’ebé sira halo ona auditoria, sira haruka ba instituisaun ne’e hodi bele hatán ka la hatán karik iha buat ruma.

“Ita-nia Estadu sei frájíl, seidauk konsolidadu iha instituisaun sira ne’e hotu, iha sistema. Prinsípiu ne’e duni mak Ernst & Young aprezenta análize preliminár ida ho saida mak sira hetan iha área oioin no halo rekomendasaun”, Xanana dehan.

Tanba ne’e, seidauk bele ko’alia loloos husi relatóriu preliminár ne’e, tanba ida-ne’e hanesan fó hanoin ba malu de’it no bainhira empreza serbisu hotu no iha ona rezultadu finál mak fó sai ba públiku.

“Saida mak ita presiza korrije no saida mak ita presiza implementa no ka’er hanesan sistema prinsípiu nu’udar norma, nune’e jerasaun foun ka Governu foun mai labele muda tun sa’e. Serbisu ida-ne’e la’ós vinga malu, maibé relatóriu ne’e só para garante Estadu ne’e iha duni sistema ida di’ak loos no prinsípiu ne’ebé di’ak bele loke aan ba transparénsia iha buat hotu ne’ebé hala’o dezde rekrutamentu ema, halo aprovizionamentu, prosesu fiskaliza atividade iha ministériu laran no seluk tan, ne’ebé sira deskobre”, Xanana esplika.

EY hanesan empreza ida husi empreza haat kona-ba auditoria no konsultoria globál nian ne’ebé boot-liu, harii iha 1989, ho nia sede iha Londres, Reinu Unidu. Nia koñesidu liu tanba nia esperiénsia hodi hala’o auditoria ba entidade públika sira.

Durante sorumutu ne’e, aprezenta konkluzaun prinsipál no rekomendasaun preliminár husi auditoria ne’ebé hala’o hela iha entidade oioin administrasaun direta no indireta Estadu nian. Identifika dezafiu prinsipál no áres ne’ebé presiza hadi’a iha prosesu no prosedimentu sira.

Governu simu rekomendasaun husi EY no reafirma ninia kompromisu ba transparénsia, governasaun di’ak no melloria kontínua ba efisiénsia iha jestaun finansa públika.

Prosesu auditoria ida-ne’e reflete kompromisu ne’ebé asume husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, iha ninia diskursu simu pose nian, iha ne’ebé nia define hanesan prioridade ida husi ninia Governu hodi halo auditoria iha instituisaun públika oioin, ho objetivu atu promove responsabilizasaun no rigór ne’ebé boot-liu iha administrasaun Estadu.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!