DILI, 11 Abríl 2025 (TATOLI) – Organizasaun g7+ nu’udar organizasaun nasaun frajíl sira ho objetivu atu ajuda hapara konflitu no promove pá no establibidade. Tanba ne’e, Prezidente organizasaun g7+, Kenyeh Barlay apela ba membru organizasaun naun-governamentál sira iha 6a reuniaun inter-ministeriál ne’e katak g7+ tenke kontinua sai éroi ba seguransa estabilidade no lian husi ema lubun boot ba nasaun frajíl.
Tanba ne’e durante ezisténsia g7+ nian ba da-15, konsege dezenvolve ona husi koligasaun ne’ebé mak natoon, halo ona mudansa ba espíritu globál ne’ebé forte.
“Ita tenke sai lian husi ema rihun ida liu, no hanesan erói ba seguransa estabilidade iha nasaun frajíl, ha’u fó oportunidade ne’e ba imi hotu iha-ne’e atu bele partisipa ho ativamente hato’o hanoin ne’ebé mak konvensionál no tenke rezerva solusaun ne’ebé mak fixu”, Prezidente Kenyeh Barlay ne’e apela iha diskursu, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), ohin.
Xefe g7+ ne’e haktuir, liuhusi kolaborasaun ne’ebé mak frakeza ho frakeza, ita konsege dudu ona ho aprendizajen sira hanesan, troka téknika sira-ne’ebé kada nasaun iha, no suporta mekanismu hodi hametin ona ita-nia governasaun.
“Ita hatudu ona ba mundu katak solusaun husi frakeza la’ós mai husi li’ur de’it, dalaruma mós mai husi laran tanba ne’e buat sira-ne’e hotu sei la akontese sein iha dedikasaun husi esforsu ne’ebé koletivu entre membru nasaun g7+ ne’e rasik”, nia dehan.
Nia reforsa, nune’e mós ho ita-nia estatutu ne’ebé mak observadu iha Organizasaun Nasoens Unidas (ONU), ne’ebé fó ona oportunidade ofisiál iha meza redonda hodi halo negosiasaun, permite atu fó influénsia iha diskusaun globál no konfirma desizaun ne’ebé influensiadu ba nasaun hirak-ne’ebé ita rasik kria iha organizasaun g7+.
“Ita-nia forsa ne’e mai husi ita-nia solidariedade rasik, no hamutuk iha kontinua promove unidade, estabilidade no dezenvolvimentu ne’ebé sei kontinuidade ba ita-nia nasaun no jerasaun tuir mai”, dirijente ne’e subliña.
Nia kontinua, ita observa rasik dezafiu globál ne’ebé fraku, marka ho dinámika jeopolítika transformadu, halo aumenta konflitu, dezastre klimátiku, instablidade ekonómiku, maibé avansadu ho intelijénsia artifisiál, risku ba ita-nia nasaun dalaruma bele multiplikadu.
“Tanba ne’e, ha’u hakarak uza oportunidade ida-ne’e hodi hato’o, ami sei nafatin servisu hamutuk hodi kria advokasaun ne’ebé mak forte, la’o ho vizaun no objetivu ida de’it, hodi kontinua dezenvolve papél g7+ nian ba futuru mai”, nia énfaze.
Entretantu, daudaun ne’e totál nasaun ne’ebé involve-an iha organizasaun g7+ hamutuk nain rua-nulu, Afganistan, Burundi, Repúblika Sentrál Áfrikana, Chad, Costa Marfim, Guiné-Bissau, Haiti, São Tome no Prinsipé, Illa Salomaun, Somália, Sierra Lione, Libéria, Sudan Súl, Papua Nova Guinea, Repúblika Demokrátika Kongo, Togo, Yaman no Guinea.
Notísia relevante:Reuniaun inter-ministeriál g7+: Harii futuru ne’ebé dame no reziliénsia
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo