DILI, 24 Abríl 2025 (TATOLI) – Institutu Superiór Siénsia Pastorál Arkiodiseze Kupang (STIPAS, sigla Indonézia), eskola pastorál ida iha Indonézia, buka esperiénsia iha Timor-Leste (TL) liuhusi servisu komunitáriu hosi estudante sira.
Atividade servisu komunitáriu ida-ne’e estudante sira foku liu ba iha área relijiaun no durante peskiza hela hamutuk ho komunidade (família) ida-nia uma ne’ebé parókia identifika ona. Sira sei haklaken kona-ba fiar evanjellu nian iha igreja, sosializa ba komunidade sira no mós sosializa iha eskola sira.
Reitór ISTIPAS Kupang-Indonézia, Pe. Maxi Un Bria M. Jos, informa, objetivu mai iha Timor-Leste hodi halo kooperasaun servisu pastorál entre Timór-Leste ho STIPAS Kupang liuhusi Parókia Igreja São José Aimutin no mós permite estudante sira hodi halo estájiu servisu komunitária iha parókia.

“Destakasaun estudante sira-ne’e depende ba desizaun husi Parókia São José Aimutin mak deside fahe sira ba halo estájiu komunitária no peskiza iha komunidade sira iha parókia tolu hanesan, Salele, Fohoren no Zumalai”, Reitór Pe. Maxi Un Bria hateten ba jornalista TATOLI iha salaun Delta Nova, Dili, kinta ne’e.
Reitór ne’e dehan, kuaze esperénsia barak mak estajiáriu sira hetan iha komunidade sira bainhira sira hala’o estájiu no atividade ne’ebé sira implementa iha baze mak sira sei sosializa kona-ba relijiaun ba komunidade sira no ajuda servisu iha parókia.
“Sira-nia atividade ida-ne’e hala’o durante fulan rua ho balun, no fundu hetan apoiu husi STIPAS rasik. Agradese tebes ba komunidade no parókia ninia kooperasaun hodi simu sira ho di’ak, nune’e ohin loron ita selebra loron enserramentu ba estudante sira-nia servisu komunitária”, nia esplika.
Autoridade másima instituisaun akadémika Indonézia ne’e haktuir, ISTIPAS Kupang-Indonézia mós antes ne’e asina akordu kooperasaun ho instituisaun akadémika Timor-Leste hanesan ISFIT no UCT hodi serbisu hamutuk iha área edukasaun – liga ho bolseiru, hodi fó oportunidade ba timoroan sira atu kontinua estudu iha ISTIPAS Kupang.
Akadémiku no relijiozu ne’e relata katak estudante sira ne’ebé hala’o servisu sosiál hamutuk na’in-12 kompostu husi feto na’in-lima, mane hitu. Estudante sira ne’e, na-in-sanulu mai husi Ensinu Superiór Siénsia Pastorál no nain-rua mai husi eskola Institutu Superiór Dian Mandala Foho Sitoli, Sumatra.
Administradór Parókia São José Aimutin, Hélio Castro Alves informa katak instituisaun STIPAS ne’e halibur ema atu estuda kona-ba relijiaun nian. Nune’e, iha parókia Aimutin, sira husu ajuda atu simu sira no servisu hamutuk ho sira bainhira sira presiza atu halo estájiu servisu komunitáriu.

“Hanesan ita hatene katak, atividade servisu komunitáriu ne’e, iha Indonézia kapaas tebes ba universidade ida tanba sira bele hetan akreditasaun ne’ebé mak di’ak no mós ida-ne’e la’ós de’it ba sira maibé ninia valór boot mós ba iha parókia hodi fahe sira-nia kuñesimentu, inklui hetan esperénsia foun”, Padre ne’e dehan.
Amu lulik ne’e haktuir, aleinde ne’e, sira mós bainhira hala’o estájiu iha parókia sira, entaun sira mós joven sira-ne’ebé iha inisiativa hakarak aprende iha parte relijiaun nian, no fó oportunidade bolsu estudu ba sira hodi kontinua eskola iha STIPAS Kupang.
“Tanba-ne’e ami Parókia São José Aimutin, Hélio Castro Alves, hato’o agradese ba institute ISTIPAS tanba bele tau ona konfiansa mai ami atu servisu hamutuk hodi realiza objetividade ne’ebé antes ne’e ko’alia ona iha akordu”, nia akresenta.
Iha fatin hanesan, estudante estajiada, Yolenti Tay Kore, hanesan estajiada iha parókia Fohoren, sente kontente bainhira hala’o servisu komunitária iha komunidade sira-nia leet tanba bele aprende buat barak husi ne’e hanesan lian, kultura, kustume no hahan, maské dalaruma mós enfrenta obstákulu.
“Komunidade sira-ne’e di’ak loos, ha’u ba iha ne’ebá moris hamutuk ho sira, lori sira besik liután iha igreja, maske dalaruma sira tau importánsia liu ba iha kultura maibé ha’u koko sosializa nafatin ba sira atu keta haluha ba igreja”, estudante ne’e informa.

Estajiada ne’e hatutan tan, dalaruma mós problema ida-ne’ebé sira labadinas ba igreja tanba, kultura kaben sedu (barlakeadu) seidauk simu sakramentu matrimómiu no komunidade barak liu mak konsentra iha mate-uman duke ba iha igreja.
“Aleinde ne’e, obstákulu ne’ebé ha’u hetan mak lian tanba ha’u ladun komprende ho sira-nia lian dalaruma difisíl loos ba ha’u. Ha’u ko’alia ho sira no bainhira ha’u halo sosializasaun sira mós ladun komprende lian Indonézia, ida-ne’e mak ha’u hasoru iha terrenu”, nia haktuir.
Estudante estajiáriu sira-ne’e hala’o sira nia peskiza iha parókia tolu husi Munisípiu Kovalima, hanesan parókia Salele destaka estudante na’in-lima, parókia Fohoren destaka estudante na’in-lima, parókia Zumalai destaka estudante na’in-rua no durasaun estájiu ne’e hala’o durante fulan rua ho balun, hahú husi fulan Fevereiru to’o Abríl.
Entretantu, antes ne’e iha mós ISTIPAS asina memorandu ida ho eskola Universidade Katólika Timor-Leste (UCT) no Institutu Superiór Filózofia no Teolózia (ISFIT) atu kontinua kooperasaun servisu hamutuk iha área relijiaun no mós iha área edukasaun nian.
Hafoin estájiu iha parókia tolu iha Kovalima, iha ámbitu programa estájiu servisu komunitáriu, estudante sira ne’e hakotu ona sira-nia estádia iha Timor-Leste liuhusi atividade enseramentu iha salaun Delta Nova, Dili, apezarde kooperasaun kontinua.
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo