iklan

INTERNASIONÁL

Me. Luisinha: Papa Francisco; “Rikusoin loloos mak iha domin no solidariedade”

Me. Luisinha: Papa Francisco; “Rikusoin loloos mak iha domin no solidariedade”

Sua Santidade Papa Francisco. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 26 Abríl 2025 (TATOLI)–Madre timoroan ida husi Irmãs Franciscanas Nossa Senhora das Vitórias (IFNSV), Luisinha da Silva, hateten daudaun ne’e sarani no peregrinu rihun ba rihun mak hatudu domin ba amu Papa Francisco hodi halo orasaun iha Vatikanu.

 

Notísia Relevante: Kaixaun Amu-Papa nian taka metin ona

Asuntu ida-ne’e, Madre ida husi Irmãs Franciscanas Nossa Senhora das Vitórias (IFNSV) ne’ebé daudaun ne’e hela iha Roma, Me. Luisinha da Silva, haktuir ba Jornalista Agência TATOLI, Jesuína Xavier, liuhusi entrevista eskluziva ne’ebé hala’o husi WhatsApp, iha sesta (25 Abríl 2025) horisehik.

TATOLI: Oinsa movimentu peregrinsaun iha Vatikanu no orasaun diária?

Me. Luisinha: Iha momentu ne’e, sarani sira halibur hamutuk ho númeru boot iha Vatikanu hodi fó omenajen ikus ba Amu-Papa Francisco. Pontífise nia mate-isin rai hela iha Bazílika São Pedro nian, no ema rihun resin husi mundu tomak hein hela iha prasa naruk hodi fó adeus. Iha ema rihun ba rihun mak iha atmosfera orasaun no reflesaun nian, ho sarani barak reza rozáriu no partisipa iha selebrasaun sira hodi fó onra ba Amu-Papa. Prasa São Pedro nakonu ho peregrinu sira ho atmosfera ne’ebé nakonu ho emosaun, devosaun no agradesimentu ba Papa Fransisku

TATOLI: Bele deskreve oituan kona-ba ambiente iha Roma, Vatikano, depois Papa nia mate, ambiente ne’e oinsá, kontinua la’o normal?

Madre timoroan ida husi Irmãs Franciscanas Nossa Senhora das Vitórias (IFNSV), Luisinha da Silva. Imajen/Espesiál.

Me. Luisinha: Ambiente iha Roma-Vaticano sempre iha movimentu hela de’it, maibe’e ho Sua Santidade Papa Francisco nia mate ambiente iha Roma-Vatikanu marka ho komosaun no mobilizasaun makaas tebes. Sidade iha alerta ho aumentu seguransa tanba ho Papa nia mate ne’e hamosu reperkusaun boot iha Kreda no mundu-raiklaran.

No agora atensaun tomak fila ba prosessu susesaun no omenajen sira ba pontífise Movimentu iha Roma –Vatikanu. Movimentu peregrinasaun atu fó respeitu ikus ba Santu Padre hanesan testamentu ida ba impaktu espirituál no umanu ne’ebé kle’an ne’ebé nia lideransa iha ba mundu. Ema sira husi nasaun, kultura no idade oioin mai hamutuk, unidu hosi agradesimentu, fiar no respeitu ba legadu ne’ebé nia husik hela. Momentu peregrinasaun ida-ne’e reflete:

Komuñaun iha diversidade: Fiar-na’in rihun ba rihun hamutuk sira-nia lian iha orasaun, hodi simboliza universalidade Kreda nian no lasu domin nian ne’ebé hakat liu fronteira sira.

Sasin fiar moris nian: Jestu hotu-hotu, hanesan hasoru liña naruk ka lori símbolu relijiozu, hatudu forsa fiar nian no hakaran atu fó onra ba ema ne’ebé moris atu serbí Maromak no umanidade.

Esperansa no renovasaun: Maski iha tristeza lakon nian, atmosfera marka ho serteza katak domin no valór sira-ne’ebé Santu Padre habelar moris nafatin iha sarani sira-nia hahalok no fuan. Mobilizasaun mundiál ne’e hanesan omenajen ida la’ós de’it ba líder espirituál ida, maibé ba ezemplu haraik-aan, kompaixaun no servisu ba ema seluk ne’ebé sei inspira nafatin jerasaun sira.

Daudaun ne’e sarani sira barak ba fó omenajenba Papa?

Sim! Sarani barak iha mundu tomak fó omenajen ba Amu-Papa Francisco iha tempu lutu ida-ne’e. Iha Roma, fiar-na’in rihun ba rihun mak halibur iha Prasa São Pedro nian no iha Bazílika hodi despede pontífise, hodi hasoru liña naruk sira hodi tuir vijília.

Aleinde ida-ne’e, misa no selebrasaun sira iha memória Amu-Papa nian hala’o daudaun iha fatin oioin iha mundu. Omenajen sira-ne’e reflete impaktu kle’an ne’ebé Amu-Papa Francisco iha ba ema barak nia moris liuhusi ninia ezemplu haraik-aan, kompaixaun no dedikasaun ba justisa sosiál. Ida-ne’e mak tempu unidade no orasaun nian mai ita sarani sira no ba sira hotu ne’ebé maka nia mensajen domin no esperansa nian to’o ba.

TATOLI: Atividade saída mak lao daudaun iha Vatikanu?           

Me. Luisinha: Iha momentu ida-ne’e, tuir buat ne’ebé ha’u rona, haree no observa oras ne’e daudaun Vatikanu iha mobilizasaun tomak no iha  atividade prinsipál sira-ne’ebé maka hala’o daudaun hanesan:

Velóriu ba Papa Francisco: Pontífise nia mate-isin tau hela iha Bazílika São Pedro nian, iha ne’ebé fiar-na’in no líder relijiozu rihun ba rihun fó sira nia respeitu ikus.

Preparasaun ba funeral: Serimónia funerál ne’e marka ona ba loron Sábadu, 26 Abril, no sei partisipa husi xefe estadu sira, lider relijiozu sira no ema sarani lubun boot.

Organizasaun konklave nian: Hafoin funerál, kardeál sira sei hahú prosesu hili Amu-Papa foun, ne’ebé sei hala’o iha Kapela Sistina. Períodu ida-ne’e koñesidu ho naran “Sede Vacante” katak Amo Papa nia fatin mamuk.

Misa no orasaun sira: Selebrasaun oioin hala’o daudaun hodi hanoin Papa Francisco, tantu iha Vatikanu komu iha Igreja sira iha mundu tomak. Klima mak ida lutu nian, maibé mós esperansa nian bainhira Kreda prepara ba momentu tranzisaun ida-ne’e.

TATOLI: Sarani lori saída ba fó omenajen ba Papa?

Me. Luisinha: Sarani sira-ne’ebé fó omenajen ba Papa Francisco iha Vatikanu lori símbolu oioin fiar nian no gratidaun nian. Barak lori lilin, rozáriu no imajen relijioza sira, espresa sira-nia devosaun no respeitu ba pontífise nia legadu.

Aleinde ne’e, sarani balun lori poster no mensajen eskrita, hodi destaka liafuan agradesimentu no rekoñesimentu ba Amo Papa Francisco nia servisu sira ba Kreda. Jestu komún seluk mak prezensa bandeira sira hosi nasaun oioin, ne’ebé reprezenta diversidade Igreja nian no impaktu globál Papa Francisco nian.

Barak mós mai ho ai-funan, liuliu sira ne’ebé mutin, nu’udar sinál dame no reverénsia nian. Atmosfera mak ida ho emosaun kle’an no orasaun, ho sarani sira halibur iha silénsiu ka reza hamutuk, hatudu domin no gratidaun ba buat hotu ne’ebé Papa Fransisku reprezenta ba Kreda no ba mundu.

TATOLI: Mensajen saída mak madre rekorda kona-ba Papa nia figura hanesan líder boot igreja Katólika nian?

Me. Luisinha: Papa Francisco nia mensajen prinsipál sira nu’udar líder Igreja Katólika nian ne’ebé ha’u hanoin hetan no sei la haluhan iha ha’u-nia moris no tenta atu moris tuir mak mensajen ne’ebé Santu Padre destaka ona ho ninia énfaze kona-ba inkluzaun, justisa sosiál, kuidadu ba ema ki’ak sira no prezervasaun ambiente nian. Iha ne’e iha tema sentrál sira husi nia pontifikadu:

Kuidadu ba ema ki’ak no marjinalizadu sira:  Dala barak Papa Francisco subliña katak Igreja tenke hamriik hamutuk ho ema sira-ne’ebé vulnerável liu, hodi afirma katak “ema ki’ak sira mak iha Evanjellu nia fuan” no katak “rikusoin loloos mak iha domin no solidariedade”.

Diálogu no inkluzaun:  Nia promove diálogu no inkluzaun entre relijiaun sira, hodi hatete fraze sira hanesan “Maromak hili ema di’ak sira iha relijiaun hotu-hotu” no “Sé mak ha’u atu julga?” bainhira aborda kestaun sira kona-ba diversidade.

Kuidadu ho kriasaun: Iha nia ensíklika ‘Laudato Si’, nia bolu atensaun ba krize ambientál, hodi husu konversaun ekolójika ida no asaun konkreta sira hodi proteje planeta.

Reforma no simplisidade iha Igreja:  Papa Francisco subliña nesesidade ba Igreja ida-ne’ebé simples liu, haraik-aan liu no besik liu ba povu, hodi kritika materializmu no klerikalizmu.

Harii ponte sira, la’ós didin sira: Nia defende dame no rekonsiliasaun, hodi afirma katak “ita presiza ponte sira, la’ós muru sira”, hodi promove fraternidade entre nasaun sira no povu sira. Mensajen sira-ne’e reflete ita-nia kompromisu atu sai Kristaun auténtiku ida-ne’ebé sentradu iha domin, kompaixaun no justisa.

TATOLI: Oinsá ita-nia sentimentu rona Papa nia mate no ba vizita fó omenajen?

Me. Luisinha: Iha dader kmanek oras 7h35 wainhira rona Sinu Vatikanu nia lian ho ton triste no rona direta hosi Camerlengo da Santa Romana Igreja, Crad. Kevin Joseph Farrell sai santu padre nia mate, sente triste, lutu no matan-been monu tamba lakon Aman di’ak ida-ne’ebé la sukat kolen no terus, hakur mota no tasi hodi haree no tau matan ba nia oan sira.

No, esperiénsia ba vizita nia mate-isin hodi fó omenajen mak momentu ida-ne’ebé pesoál no signifikativu tebes. Maske hamrik oras barak iha vila, maibé sente prevelijiada tebes no grasa boot ida tanba ha’u bele iha oportunidade ikus nian hodi manifesta ha’u-nia sentimentu de gratidaun no  reza  ba Santo Padre, atu nune’e nia bele deskansa hakmatek iha reinu lalehan no nia iha nebá hamutuk ho Maromak bele tau matan fali mai Kreda tomak no mai ita ida-idak. Liuliu hau husu nia atu harohan hela ba Jesus hodi haraik ba ha’u graça wa’in hodi moris tuir Evanjellu hanesan nia wainhira sei peregrina hela iha mundo ida ne’e.

Triste no lutu bainhira hatene kona-ba lakon líder espirituál doben ida. Sentimentu de agradesimentu ba eransa fiar, domin no esperansa ne’ebé nia husik hela ba Igreja no mundu. Inspirasaun boot ida ba ha’u bainhira ha’u liga ho nia moris no misaun, haree oinsá nia maneira moris no nia prezensa konsege toka ema rihun ba rihun nia fuan, la’ós katóliku sira de’it maibé ema hotu-hotu be laran-di’ak no neon mos.

Tuir dadus husi Vaticanu News nian haktuir, sarani sira liu rihun 150 mak fó omenajen ikus ba Papa Francisco nian iha bazílika são Pedro.

Notísia Relevante: Koñese Papa Francisco, Líder espirituál no mundiál

Jornalista : Jesuína Xavier

Editor        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!