iklan

DILI

TL okupa index liberdade imprensa 39, SEKOMS sei halo sensibilizasaun

TL okupa index liberdade imprensa 39, SEKOMS sei halo sensibilizasaun

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes. Imajen Tatoli/Egas Bento.

DILI, 03 Maiu 2025 (TATOLI)—Index liberdade imprensa, tinan 2025 ne’e, Timor-Leste okupa iha fatin 39, nune’e Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) kria polítika ida sei halo sensibilizasaun lei komunikasaun sosiál ba entidade hotu-hotu atu hadi’a fali index liberdade imprensa iha Timor-Leste.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, Timor-Leste husi tinan ba tinan tun, index liberdade imprensa tun-sa’e, hanesan iha tinan 2021 ne’e Timor-Leste okupa index liberdade imprensa 71, tinan 2022 tun kedas ba 17, tinan 2023 sa’e fali ba index 10, iha 2024 sa’e fali ba 20 no tinan 2025 ne’e sa’e fali ba 39.

“Ida-ne’e kalkulasaun ka skor ne’ebé organizasaun halo ne’e. Entaun, presiza halo sensibilizasaun kona-ba lei komunikasaun sosiál ba jornalista sira no mós ba entidade hotu tanba dala barak produtu jornalistiku nian afeta ba ema privadu nian no ba orgaun Estadu ofisiál balun nian,” Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, hatete ba partisipante atividade marsa liverdade iha jarsin Lago de Lecidere, Dili.

Nia reforsa, tanba organizasaun Estadu seidauk konsesislizadu ba polítika liuliu lei komunikasaun sosiál no kodigu etika jornalista nian.

“Dala barak bolu fali jornalista sira hodi halo enkeritu, ida-ne’e loloos labele. Tanba bainhira produtu jornalistiku ida afeta ba privasidade ema ida-nian, mak iha retifikasaun ka halo direitu de resposta. Maibé dala barak ita-nia organizasaun Estadu seidauk konsensializadu ba polítika liuliu lei komunikasaun sosiál no kódigu etika jornalista nian,” nia dehan.

Tanba ne’e, nia dehan, SEKOMS serbisu ho Konsellu Imprensa hodi halo konsensializa ba orgaun Estadu atu hateten jornalista sira-nia liberdade maibé jornalista la’ós anju ida, jornalista mós bele sala no lei iha Komunikasaun Sosiál ne’ebé dehan bele halo retifikasaun.

Aleinde ne’e, SEKOMS hamutuk ho Konsellu Imprensa hodi haree revizaun ba lei komunikasaun sosiál tanba lei referida ne’e produtu husi Parlamentu Nasionál iha 2014, ho avansu teknólojia ne’ebé oras ne’e la kompativél ho situasaun agora.

“Entaun ita presiza revee, prosesu revizaun la’o hela no sei lori ba Konsellu Ministru no kontinua ba Parlamentu Nasionál,” nia dehan.

Nia hatutan, Governu Konstituisaun da-sia (IX) fó tebes atensaun liberdade iha Timor-Leste no liberdade tomak ba sidadaun.

“Entaun, ita goza ita-nia liberdade mak ita mós tenke hatene, ita mós iha responsabildade. Ha’u hanoin ko’alia kona-ba liberdade imprensa ba tinan 2025 ne’e, ita-nia index liberdade imprensa, avaliasaun liberdade imprensa ne’e iha indikadór lima ne’ebé organizasaun ida hanaran Reporter Sem Fronteira haktuir. Nia halo avaliasaun tinan-tinan halo avaliasaun ba nasaun 180 ne’ebé iha balun tun no sa’e. Ida-ne’e bazeia ba indikatór lima ne’ebé mak importante tuir organizasaun ne’e. Ida mak lejislasaun kona-ba mídia nian, seluk seguransa, ekonómia, polítika no sosiál kulturál. Entaun indikatór lima ne’e mak influénsia hodi nasaun ida hetan index ida,” nia dehan.

Nia esplika, intelijénsia artefisiál ne’e hanesan matenek naturál ida-ne’ebé ita buka servisu ho lalais, di’ak no bainhira jornalista ida mak ladún lee no haree barak mak sei dominan husi intelijénsia artefisiál.

“Tanba ne’e mak husu jornalista no organizasaun mídia sira hotu atu halo sensbilizasaun efetivu ou konsekuénsia husi intelijénsia artefisiál,” nia dehan.

Prezidente Konsellu Imprensa, Otelio Ote, hatete foka ba intelijénsia artefisial tinan ida-ne’e komemora loron mundiál liberdade imprensa influénsia profundu husi artifisiál iha jornalizmu no mídia.

“Maibé mós ho dezafiu sira-ne’ebé sériu tuir matenek-na’in sira. Nasaun Unida bele ajuda apoia liberdade espresaun hodi halo informasaun sai fasil liu atu asesu, permite ema barak-liu komunika iha mundu tomak,” nia dehan.

Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Calbuady Lay, husu jornalista sira atu kontribui informasaun ne’ebé di’ak liután iha futuru.

“Ha’u mai ho IX Governu nia naran, imi servisu nafatin ba, liberdade sim, ita hotu-hotu iha demokrasia maibé kuandu la gosta ema ida mak buka mak ne’e ida-ne’e, imi iha morál, responsabildade hanesan jornalista. Ha’u hatene katak imi hotu servisu di’ak teb-etebes. Nune’e ha’u husu ba imprensa atu kontribui ba di’ak liután iha futuru no sai hanesan parseiru di’ak ida ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál no Konsellu Imprensa,” nia dehan.

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!