DILI, 22 Maiu 2025 (TATOLI)–Grupu Feto Parlamentár Timor-Leste (GMPTL, siglá portugés), kinta ne’e, selebra loron internasionál família iha Soibada, Manatutu no Fatubesi munisípiu Ermera ho tema ‘Polítika sira ne’ebé orienta família ba dezenvolvimentu sustentável: Hasoru simeira mundiál daruak ba dezenvolvimentu sosiál 2025’.
Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, konsidera komemorasaun ne’e importante hodi hato’o mensajen ba família tomak iha territóriu.
“Ha’u hanoin ita hanesan família Katólika, dala-ida hanesan ona família, fen laen tenke mantein sira-nia kompromisu iha Maromak ninia oin,” PPN hateten ba Ajénsia TATOLI iha resintu PN.
Nia espera, ho komemorasaun ida-ne’e mensajen ida ba família tomak iha Timor katak, hanesan iha família tomak bele iha dezáfiu.
“Maibé nafatin família tanba iha oan ona, tanba ha’u hanoin oan sira abandona ba estudu ne’e la loos,” nia akresenta.
Feto dahuluk ne’ebé sai PPN ne’e dejeza komemorasaun ne’e bele lori mensajen ba família hotu atu iha domin, pás, armónia.
“Bele istori malu, maibé labele baku malu no labele oho malu. Ida-ne mak ha’u -nia mensajen,” Prezidente Parlamentu hato’o.
Notísia relevante : Sarani sira sunu “lilin domin” iha Papa Francisco nia ain-le’ut Tasi-Tolu
Nia dehan, atividade preparativu ba kazamentu iha igreja fó sai katak tenke hadomi malu maibé ikus mai balu baku feto.
“Ne’e labele, tanba lei violénsia doméstika ne’e krime públiku, ne’ebé sé de’it bele bá kesar,” katak.
PPN nafatin subliña importánsia domin, pás no armonia iha família laran.
“Ita espera katak, la gosta muitu normál mais kompromisu inísiu ba kazamentu tenke kaer, sá tan iha oan, ida-ne’e de’it mak ha’u preokupa, tanba oan barak oan sira ne’e sé mak atu haree, sira vítima tanba inan-aman baku malu soe malu muitu komplikadu,” nia tenik.
Enkuantu, loron internasionál família kada tinan mundu tomak komemora iha 15 Maiu. Loron ne’e proklama husi Asembleia Jenerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) iha tinan 1993 ho rezolusaun A/RES/47/237, ne’ebé fó hanoin boot kona-ba importánsia ne’ebé komunidade internasionál fó ba família sira.
Loron internasionál ne’e fó biban atu promove konsiénsia kona-ba problema sira relasiona ho família sira no atu aumenta koñesimentu kona-ba prosesu sosiál, ekonómiku no demográfiku ne’ebé afeta família sira.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina