iklan

OPINIAUN

Jornalizmu umilde no bazeia ba faktu: Reflesaun kona-ba prátika entrevista

Jornalizmu umilde no bazeia ba faktu: Reflesaun kona-ba prátika entrevista

Husi: Amito Qonusere Araújo

Artigu ida-ne’e nu’udar reflesaun krítiku no auto-krítika ba esperiénsia pesoál iha prátika jornalístika iha Timor-Leste, partikularmente kona-ba entrevista no importánsia hosi abordajen investigativu ida. Liuhusi estudu kazu entrevista ho Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, artigu ida-ne’e analiza kna’ar ego nian iha profisaun jornalizmu, subliña importánsia hosi dadus primáriu, fonte ne’ebé kredivel, no atitude nakloke ba krítika nu’udar baze ba atividade jornalizmu ne’ebé responsável ba jornalista sira. Artigu ne’e hakerek la’ós atu fó sala, maibé nu’udar konvite refletivu ida ba maluk jornalista sira atu kontinua aprende no hametin étika profisionál. Ha’u ko’alia kona-ba aprende, la’ós ha’u hatene barak liu, maibé nota ida, fó hanoin ba ita hotu atu atensaun ba informasaun sira ne’ebé rekolla, no to’o halo publikasaun.

Jornalizmu atu hato’o informasaun no oinsá harii konfiansa públiku liuhosi prosesu verifikasaun, rona, no haraik-an. Iha aumentu informasaun dijitál no dezinformasaun ne’ebé buras ba bebeik iha media dijitalizasaun, dezafiu boot liu ba jornalista sira maka mantein ezatidaun no integridade hodi hato’o lia-loos. Problema ida ne’ebé dala-barak akontese iha terrenu mak entrevista ne’ebé la bazeia ba dadus primáriu, nune’e mós ezisténsia ego profisionál ne’ebé difikulta prosesu aprendizajen no simu krítika ka sujestaun sira.

Ha’u hakarak refleta ba momentu ida ne’ebé liu ona, iha ne’ebé kolega jornalista sira ne’ebé destaka iha Palásiu Prezidente, hodi halo entrevista Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, kona-ba imajen ka dezeñu aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian iha kinta-feira, loron 22 fulan-Maiu tinan 2025, ne’ebé dehan la di’ak, no halo komparasaun ba dezeñu anteriór hosi governu da-ualu ninia, iha ne’ebé sai mós diskusaun iha sosiál mídia. Iha entrevista, kolega jornalista sira husu pergunta bazeia ba informasaun, ne’ebé ha’u haree iha mídia sosiál—lahó iha dokumentu ofisiál ka deklarasaun ruma hosi peritu arkitetóniku sira.

Bainhira Primeiru-Ministru husu, “Sé mak dehan ida-ne’e? Dadus ofisiál kona-ba primeira-pedra dezeñu anteriór iha ne’ebé?”—kolega jornalista sira nonook de’it. Iha momentu ne’ebá, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, husu atu jornalista sira tenke iha espíritu investigativu, maibé simplesmente ha’u nota katak, kolega jornalista sira ho kuriozidade ne’ebé la preparadu.

Xefe Governu, Xanana Gusmão, nia reasaun apropriadu tebes: nia husu mai kolega jornalista sira katak, nu’udar jornalista tenke iha “espíritu investigativu”, la’ós husu de’it pergunta tanba de’it  akompaña asuntu ne’ebé sai virál iha sosiál mídia.

Ha’u admite katak iha okaziaun barak, ha’u sente hanesan ha’u “hatene ona”. Ego ida-ne’e halo ha’u lakohi atu aprende liután. Maibé, ha’u realiza katak atitude ida-ne’e loloos hafraku ha’u-nia pozisaun nu’udar jornalista.

Ha’u koko atu subliña esperiénsia anteriór katak, iha diskusaun ida ho kolega peritu jurídiku ida, ami rua konversa iha kafetaria, ami nia konversa kuaze oras haat ho balun la’o furak liu-tán, nia hatete mai ha’u ho laran-di’ak, “Pelumenus ó lee oituan.” Hanoin ida ne’e simples, maibé ida-ne’e book no soke ha’u nia fuan. Ne’e la’ós insultu ida, maibé konvite ida atu labele para atu aprende. Parese-ke nia komprende no halo análiza ba ha’u estetmentu ne’ebé ami rua fahe ba malu, parese koñesimentu ne’ebé sei mínimu tebes, tanba nia brani atu ko’alia katak ha’u nia hanoin sira la hatudu faktu, entaun ho simplesmente nia enkoraja atu buka aprende, simu krítika hosi ema hotu-hotu, no soe netik tempu atu lee uituan, nune’e bele aumenta koñesimentu no hadia kualidade komunikasaun. Más ba ha’u pesoalmente, ne’e motivasaun ne’ebé signifikativu tebes. Ha’u apresia, no simu ho liman rua.

Ha’u fahe esperiénsia ne’e la’ós atu haklaken, maibé atu maluk jornalista sira seluk labele monu ba lasu hanesan. Ego halo ita sente matenek, maski jornalizmu ezije ita atu husu nafatin pergunta, rona, no analiza ho klaru.

Jornalista barak iha Timor-Leste, bazeia ba ha’u-nia observasaun, prefere nafatin krítika duké simu krítika. Tuir loloos, krítika hanesan parte ida hosi mekanizmu kontrolu sosiál ne’ebé aplika mós ba ita-nia an rasik. Se ita hakarak públiku atu fiar ita, ita tenke hatudu uluk katak ita prontu atu hetan koresaun.

Jornalista sira tenke aprende atu rona barak liu, la’ós de’it hosi fonte sira, maibé mós hosi públiku no maluk profisionál sira-seluk. Ita tenke analiza klean, la’ós de’it sita fonte ne’ebé nia identidade la klaru, maibé harii argumentu bazeia ba dadus no informasaun ne’ebé verifika ona.

Ho situasaun hirak ne’e, di’ak liu labele fiar fonte sira ne’ebé la iha responsabilidade. Maibé identidade fonte nian tenke klaru, kredivel no bele verifika. Hato’o opiniaun bazeia ba rumoris ka publikasaun iha mídia sosiál ne’ebé laiha baze la’ós jornalizmu, maibé espekulasaun ne’ebé fó perigu ba reputasaun mídia no demokrasia.

Durante ne’e, Konsellu Imprensa Timor-Leste halo ona esforsu másimu hodi fasilita formasaun ba jornalista sira. Maski nune’e, ita balun nafatin seidauk iha vontade atu foti formasaun ne’e ho seriedade. Formasaun ne’e nu’udar formalidade de’it, no meius ida atu hametin kompeténsia no hakle’an responsabilidade profisionál.

Se ita la aproveita oportunidade ida-ne’e, ita sei kontinua atraza iha termu metodolojia reportajen, entrevista, no análize ba mídia.

Situasaun barak ne’ebé ita hotu nu’udar jornalista, iha esperiénsia pesoál hanesan espellu ida. Liuhusi reflesaun ida-ne’e, ha’u konvida kolega jornalista sira atu kuda espíritu investigativu, husik ego, no loke-an ba aprendizajen. Ita Jornalista maka hanesan aprezentadór notísia, no mós intérpreta ba realidade. Tanba razaun ida-ne’e, ita tenke prepara ita-nia an ho dadus primáriu, rona ho ativu, no fiar fonte ne’ebé konfiável.

Perspetiva ida ne’e la’ós sinál atu hafraku ita nia koñesimentu no kapasidade ne’ebé ita iha nu’udar jornalista, ho profisaun ida ne’ebé nobre tebes iha sosiedade nia leet, maibé ne’e nu’udar baze ida ba profisaun jornalizmu ne’ebé forte no konfiável iha Timor-Leste. Tanba ita nia papel la’ós atu informa no kontrola de’it, maibé mós atu eduka no diverte. Ho razaun haat ne’e maka nu’udar aliserse ba revolusaun ida ne’ebé signifikativu iha imprensa nian.

Mai ita hamutuk, hariku profesionalismu ho haraik an, krítiku no auto-krítiku, nune’e haburas demokrasia iha ita-nia rain. Ema Krítika ita tanba hadomi ita, satán ema kurize ita sira jornalista ne’e tanba ita parte ida hosi sira nia prosesu revolusaun ba dezenvolvimentu nasionál—tanba ita, sira iha, no sira iha mak hamoris ita nia demokrasia liuhosi ita nia profisaun.

Labele hakiduk pasu ida ba kotuk, maibé mantein nafatin ita nia pozisaun, hodi halo reflesaun barak ba ita nia serbisu, no se-tilun barak ba krítika hosi ita nia aliserse sira, nune’e ita hotu nia revolusaun iha folin boot ba rai-ida ne’e, Timor Leste.

Viva Jornalista Timor Leste !!!

Hakerek na’in Konselleiru Konsellu Imprensa.

Númeru kontaktu: +67077639282 / E-mail: amitortl@gmail.com

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!