iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Lei Baze Edukasaun foun tenke garante sidadaun hotu nia direitu – FRETILIN

Lei Baze Edukasaun foun tenke garante sidadaun hotu nia direitu – FRETILIN

Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi reuniaun plenária Parlamentu nasional. Imajen TATOLI/António Gonçalves.

DILI, 16 Juñu 2025 (TATOLI) – Bankada FRETILIN husu atu Lei Baze Edukasaun foun tenke estabelese tuir Konstituisaun iha artigu 59, nune’e bele garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun ne’ebé ho kualidade, harii sistema ensinu báziku ida ne’ebe universál, laiha diskriminasaun, gratuita, nomós obrigatóriu.

Projetu lei ne’ebé sei diskute iha espesialidade ne’e, bankada FRETILIN aprezenta pontu balun, nune’e ema hotu bele rona sujestaun konstrutiva husi FRETILIN ba lei foun ne’e.

Deputada FRETILIN, Marquita Soares, fiar katak edukasaun ida ne’ebé ho kualidade di’ak no aas, no universál mak nu’udar baze prinsipál ba libertasaun povu, inklui ba dezenvolvimentu ekonómiku no harii justisa sosiál iha país ne’e.

Nia dehan edukasaun ezije atu iha konsensu nasionál ida ne’ebé sólidu entre kamada polítika oioin iha Timor Leste, liuliu iha Parlamentu Nasionál. “Hanesan ami deklara ona iha diskusaun jeneralidade, FRETILIN prontu atu kontribui ho konstrutivu atu hadi’ak lejizlasaun ida-ne’e hodi tuir kontestu ohin loron nian”, deputada ne’e hato’o deklarasaun polítika iha reuniaun plenária, ohin.

FRETILIN hakarak fó hanoin katak edukasaun mak xave no nu’udar dalan importante atu dezenvolve hanoin krítiku, haburas konxiénsia no kore aan husi diskriminasaun no opresaun.

Tuir nia, importante atu Lei Baze ba Edukasaun prevee prinsípiu hodi garante katak tenke iha livru sira ne’ebé sufisiente no hakerek iha língua ensinu, nomós eskola hotu tenke iha laboratóriu atu ajuda estudante sira hodi bele halo prátika ba kontestu ka halo komparasaun entre realidade ne’ebé sira hare ho teoria ne’ebé hetan.

Nia dehan se kontinua atu hanorin teoria iha lian ida, depoiz haruka estudante sira atu buka referénsia iha livru sira ne’ebe hakerek ho língua seluk ne’e difísil ba estudante sira.

“Lei Baze ba Edukasaun nu’udar mós fundasaun ba kurríkulu ida ne’ebé presiza dezenvolve estudante atu sai krítiku. Kurríkulu ne’ebé di’ak no formasaun profesór di’ak mak xave hodi dezenvolve estudante sira-nia kognitivu no kapasidade análize krítika, no bele análize situasaun ne’ebé sira hasoru no haree lorloron, hodi bele hamosu inovasaun ba dezenvolvimentu nasaun no umanidade nian”, katak.

Tuir nia, Lei Baze Edukasaun tenke ajuda eskola sira hodi bele promove desportu, arte no kultura nu’udar parte integrante no importante kurríkulu nian.

Aleinde ne’e, importante mós atu promove no implementa espasu no kultura edukasionál ne’ebé universál no sein diskriminasaun, iha ne’ebé sei laiha toleránsia ba asaun sira relasiona ho rasizmu, seksizmu, violénsia, abuzu no asédiu seksuál, krime no eksluzaun sosiál sira seluk, husi estudante ba estudante, nomós husi profesór no membru diresaun sira.

“Ida-ne’e importante tebes atu ita tau atensaun, tanba asaun sira ne’e la’ós fiksaun, maibé realidade ne’ebé ita hasoru hela iha eskola sira iha ita-nia nasaun. Husi kombate ba problema sira ne’e hahú husi edukasaun bázika ba oin, ita sei eduka ita-nia sidadaun sira atu lori mós prinsípiu universál no respeitu ba ema hotu ba espasu seluk iha komunidade no sosiedade tomak”, Marquita hateten.

Aleinde ne’e, desportu, arte no kultura iha edukasaun sei ajuda mós atu promove no dezenvolve sidadaun sira-nia talentu, matenek no valór.

Atu garante sidadaun sira sei konsege akompaña dezenvolvimentu teknolojia no kompete iha mundu, “ita-nia kurríkulu tenke hahú dezenvolve no implementa mós literasia dijitál no Lei Baze ba Edukasaun tenke garante katak edukasaun iha Timor-Leste sei forma sidadaun ne’ebé ho valór no prinsípiu bazeia ba prinsípiu sira husi ita-nia identidade no prinsípiu demokrátiku sira iha eskola, nomós hodi bele transforma sosiedade hodi sai sosiedade ida ne’ebé pás, solidáriu no anti-diskriminasaun”, salienta.

Nia esklarese katak Lei Baze Edukasaun ne’e presiza sai nu’udar baze apoiu estudante sira hodi asesu koñesimentu sientífiku no teknolójiku ne’ebé espesialista sira hakerek no dezenvolve ona. Hodi hatutan katak dezafiu boot kona-ba falta livru sientífiku iha língua tetun iha eskola sira.

FRETILIN defende katak presiza iha konsensu nasionál kona-ba polítika língua nian, hodi asegura katak tetun no portugés uza ho maneira ne’ebé efetivu no justu ba ema hotu. “Se la iha polítika língua ne’ebé klaru, risku boot atu kria disparidade entre estudante sira. Situasaun ne’e la tuir prinsípiu konstitusionál kona-ba igualdade no justisa sosiál”.

Deputada ne’e mós kestiona sobre projetu lei ida-ne’e mantein limitasaun ba idade ba ensinu rekorrente. “FRETILIN sujere atu retira limitasaun idade, hodi garante katak ema hotu, independentemente husi nia idade ka situasaun sosiál no difikuldade ne’ebé sei enfrenta, sei bele iha asesu ba edukasaun”.

Tuir nia, edukasaun rekorrente tenke sai ‘inkluzivu’, ho fóku mós ba ema ho defisiénsia, grupu marjinalizadu, ema sira iha área remota, no se de’it maka sei presiza remata nia estudu. “Ita tenke garante katak Lei Baze Edukasaun ida-ne’e suporta toleránsia, diversidade, no igualdade, la’ós kria barreira ba ema ne’ebé hakarak kontinua aprende”, subliña.

Kestaun seluk ne’ebé aprezenta mós mak tenke define kriteriu no prosesu rekrutamentu ba profesór ida ne’ebé transparente, justu no la diskriminatóriu, no adekuada ba kontestu no nesesidade, sein influensia polítiku partidáriu.

Aleinde ne’e, nesesariu atu reforsa instituisaun ba formasaun profesór sira-nian hodi bele fó formasaun kontínua, inklui formasaun ba domíniu língua ensinu no pedagojia edukasaun, no hetan profesór ho kualidade.

Importante mós atu garante katak profesór sira sei hetan remunerasaun ne’ebé justu no ho rekoñesimentu ba valór profesór sira-nian knaar iha sosiedade no nasaun.

Iha plenária ne’e la marka prezensa husi Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, maibé Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hatán deklarasaun husi bankada FRETILIN katak debate espesialidade ba Lei Baze Edukasaun, komisaun G sei realiza iha Dili, nune’e husu preokupasaun sira ne’e hotu tau proposta nune’e bele hetan aprovasaun hodi hato’o iha diskusaun espesialidade.

Notisia relevanta: PN aprova proposta Lei Baze Edukasaun iha jeneralidade

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!