iklan

NASIONÁL, HEADLINE, OEKUSI

Grupu “Bso’ot” husi RAEOA anima Konferénsia APCC da-haat iha TL

Grupu “Bso’ot” husi RAEOA anima Konferénsia APCC da-haat iha TL

Aprezentasaun dansa kultural husi Oekusi iha ambitu Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátiku ba da IV iha Timor-Leste. Fatin Sentru Konvesaun Dili (CCD), sesta (29/06). Imajen Tatoli/Antonio Daciparu

DILI, 29 Juñu 2025 (TATOLI)- Grupu “Bso’ot” ka tebe-tebes tradisionál no “Bijo Meto” hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), reprezenta hosi suku Usi-taco, aprezenta hodi halo animasaun bá partisipante sira iha Konferénsia Komunidade Luzo-Aziátika (APCC) bá dala-haat iha CCD, loron da-toluk ka loron ikus, domingu (29/06/2025).

Tebe-tebe Bso’ot hala’o hosi mane no feto. Bso’ot ne’e indika bá mane sira no Lelet ne’e indika bá feto sira.

Notisia relevante:Dansa tradisionál “Toja Bobu Ballet“ atrai bainaka internasionál iha APCC 

Lia-fuan Bso’ot no Lelet mai-hosi lian Baikenu ho sentidu Tebe-Tebe. Kultura Bso’ot no Lelet hatudu identidade orijinál Atoni-oan hafurak ho ninia vestuáriu tradisionál sira mak hanesan:

Aprezentasaun dansa kultural husi Oekusi iha ambitu Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátiku ba da IV iha Timor-Leste. Fatin Sentru Konvesaun Dili (CCD), sesta (29/06). Imajen Tatoli/Antonio Daciparu
  1. Lun-Leko katak morten ne’ebé feto no mane bele tara iha kakorok no baibain utuliza mós hodi hafolin feto
  2. Soeb-None ka Mitra-besi nu’udar simbolu forsa ka podér
  3. Kasu’I ka Sabaol Noni katak faru besi nu’udar simbolu riku-soin moris di’ak
  4. Muit-Kase ka Sintu mutin nu’udar simbolu unidade
  5. Bete-Kase, tais ba feto mo liafuan Tais mós signifika “eskolla ka hili”
  6. Tais signifika, tais ba feto no liafuan Tais mós signifika “Tetu”
  7. Banu signifika, Trenu ne’ebé kesi iha ain.
  8. Suni Signifika surik
  9. Sene signifika, Gong mak feto sira baku uza ai. Sene hamutuk lima hafahe ba parte tolu mak hanesan: Premeiru, toluk maki da de’it iha parte karuk. Iha kompozisaun múzika karik nia nu’udar akompanante ho funsaun atu akompaña no hahú. Segundu, Kbola iha rua iha klaran, iha kompozisaun múzika karik hanaran melodia. Terseiru, Ote iha rua iha parte liman loos nian, ne’ebé iha kompozisaun múzika karik hanaran Baixu.
  10. Ke’e Sigmtika, Babadok. Babadok ne’e ida de’it no sira ne’ebé baku ne’e kompsotu husi na’in-rua to’o neen no bele liu, ho baku tuir rítmu sene troka malu.

Atoni-oan sira halo Bso’ot no Lelet ida-ne’e hodi hatudu ksolok ida ne’ebé laiha rohan, bainhira sira hetan vitória ruma, hosi luta ka funu ne’ebé naruk. Atoni-oan sira mós halo kultura Bso’ot no Lelet, bainhira iha atividade importante sira mak hanesan: Iha tempu fase-matan bá bebé ne’ebé foin moris, Iha momentu hafolin feto, iha momentu halouma lulik no iha momentu simu bainaka importante iha eventu ruma.

Ema hamutuk rua nulu resin hitu (27) ka bele liu, kompostu hosi feto no mane mak involve iha toka Bso’ot no Lelet ida-ne’e.

Notisia relevante:Komunidade Kudichin husi Tailándia aprezenta vestuáriu istóriku iha APCC 2025

Iha oportunidade ida ne’e sira tebe hodi forma letra hamutuk haat mak hanesan: Letra A sigla, Atoni, Letra O sigla Oecusse no Letra T no L sigla Timor-Leste.

Kona-bá kultura Bijo Meto. Lia-fuan “Bijo Meto” mai hosi lian Baikenu ho lia-fuan badak rua maka hanesan Bijol katak Biola no Meto katak Atoni-oan, nune’e lia-fuan Bijo Meto signifika katak Atoni-oan sira nia Biola.

Hanesan mós tipu múzika tradisionál ida hosi Rejiaun Administrativa Espesiál-Oecusse Ambeno, ne’ebé halo hosi ai maran ne’ebé mamar, hodi bele eskulpidu.

Bijo meto iha de’it tali hamutuk haat. Bai-bain Atoni-oan sira toka Bijo Meto, alende halo animasaun, nune’e mós hodi fó Bem-Vindo ka bolu ema hotu-hotu atu mai hamutuk, hodi hahú serimónia importante ruma.

Ema hamutuk sanulu resin rua (12) ka bele mós liu kompostu hosi feto no mane mak involve iha toka múzika tradisionál Bijo Meto ida-ne’e.

Partisipa iha sesaun loron da-toluk ne’e mak hanesan Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, membru Governu sira, reprezentante Komunidade Portugueza hosi Malaca (Malázia), Burghers Portugu ezes hosi Batticaloa (Sri Lanka), Bayingyis hosi Vale Mu (Mianmar), Paróquia sira hosi Conceição, Sta. Cruz no Nossa Senhora do Rosário (Tailândia), Macau (China), Goa (Índia), Tugu Mardijkers hosi Jakarta no Larantuqueiros ka Topasses hosi illa Flores nian (Indonézia).

Konferênsia ne’e mós halibur akadémiku sira, investigadór sira, líder kulturál sira, artista no dignitáriu mai-hosi mundu luzófonu hodi partilla rezultadu hosi sira-nia estudu no diversas esperiénsias inklui estudante hosi Universidade sira iha Dili no konvidadu sira.

Notisia relevante:Konferénsia Luzu-Aziátika 2025: Horta apela ba unidade istórika no kulturál

Jornalista: Osoria Marques

Editòr: Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!