Husi: Frei Marciano A. Soares, OFM
“Laudate Deum/Praise God” sai hanesan títulu foun ba ensiklika Papa Francisco nian ne’ebé publika iha loron 4 Outubru 2023. Hahi’i Maromak/Laudate Deum/Preise the Lord, atu fó hanoin fila fali ba ema (ser humano) hodi hahi’i Maromak hanesan kriadór husi kriatura sira hotu no ema hanesan de’it kriatura ida de’it husi kriatura sira seluk. Hanesan Papa Francisco hakerek iha paragrafu ida ikus, dehan “tanba bainhira ema claim ou tau-an hanesan kriadór (lé: substitui Maromak), sira sai inimigu ne’ebé pior/aat liu ba sira nia-an rasik (Laudato Deum 73).
Laudato Deum hanesan kontinuasaun husi laudato si ne’ebé Papa Francisco publika ona iha tinan 2015. Ensiklika ne’e iha kapítulu 6 no paragrafu 73. Papa Francisco hanesan susesór ba Saun Pedro nian hakarak klarifika no kompleta testu anteriór konaba ekolojia integrál. Iha tempu hanesan atu fó mos alarm ida no bolu ema hotu atu sai ko-responsavel (rekan kerja Allah) iha momentu emerjénsia klimátika.
Iha paragrafu 2 Papa Francisco hakerek nune’e, “Como passar do tempu, ha’u persebe katak ita-nia resposta la adekuadu, enkuandu ida ne’ebé ita horik ba tama daudaun ba kolapsu/desmoronando no atu besik ona ba pontu de ruptura. Alende iha posibilidade ida ne’e, no indubitável (evidente) katak impaktu husi mudansa klimátika, dala-ruma kadaves prejudika moris no família husi ema-waen.” Ida ne’e dezafiu prinsipál ne’ebé sosiedade no komunidade globál hasoru no nia efeitu husi mudansa klimátika maioria afeta ba vulneravel sira, tantu iha uma no mundu ne’e (LD. No. 3).
Sinál mudansa klimátika hetok reál
Kapítulu I husi ensiklika Laudato Deum dedika ba krize klimátika globál. Papa hateten nune’e, “maske iha esforsu atu ignora, haksumik tia-an, husik hela ou relativa problema mudansa klimátika, maibé sinál mudansa klimátika sei iha hela no hetok klaru liutan.” Papa observa katak “iha períodu tinan hirak ikus ne’e ita asiste ona fenómena klimátika extreme, dala-wain iha tempu/ manas ne’ebé la bai-bain, rai-maran no halerik protesta sira seluk husi mundu/rai ne’e”, buat moras nonok ida ne’ebé influénsia ema hotu.”
Seluk husi ne’e, Papa Francisco hatete, “ita bele verifika katak mudansa klimátika ne’ebé provoka husi ema hetok aumenta posibilidade akontese fenómena extreme ne’ebé beibeik no intens.” Papa ho naran Francico ne’e mos esplika hanesan ne’e, “Kuandu temperatura globál sae liu husi graus rua, “camada de gelo iha Greendland no maioria iha Antartika sei nabeen, ho konsekuénsia ne’ebé boot tebes ba ema hotu.” (LD. 05)
Bainhira ko’alia konaba ema sira ne’ebé subestima (haree la vale) mudansa klimátika, Papa hatán: “saida mak ita enfrenta/esperiénsia agora daudaun ne’e aselerasaun akisimentu ne’ebé la baibain, ho nia velosidade ida (que tal) ne’ebé presiza jerasaun ida de’it – la’ós sékulu ba sékulu ou tinan milaun atu hodi hetan prova.” Talvez iha tinan hirak ne’ebé sei mai sosiedade barak ne’ebé tenki muda uma tanba faktu sira ne’e.” (LD. 6). Flu extreme sira mos hanesan “espresaun alternativa husi kauza ne’ebé hanesan.”
La’ós kulpa ema-kiak sira nian
“Iha esforsu atu simplifika realidade,” Papa Francisco hakerek, “iha partidu/parte sira, ne’ebé mak sei tau (duun) responsavel ba sosiedade kiak, tanba sira iha oan barak, no esforsu atu solusiona problema ne’e ho halo mutilasaun ba feto sira iha nasaun sub-dezenvolvidu sira.” Hanesan bai-bain, haree hanesan buat hotu ne’e sala husi sosiedade ne’ebé kiak. Maibé realidade persentajen husi populasaun mundu ne’e, ne’ebé minór no riku kontamina liuhusi 50% populasaun ne’ebé kiak liu iha mundu, no emisaun husi kapita ida-ida iha nasaun riku sira boot liu tanesa ho emisaun per-kapita nasaun kiak sira.” Nia dehan, oinsá ita bele haluha katak Afrika, ne’ebé sai hanesan uma ba ema kuaze liu husi metade sosiadade kiak liu iha mundu ne’e, kontribui emisaun uitoan de’it iha istória?” (LD. 9)
Papa mos dezafia sira ne’ebé hateten esforsu mitigasaun mudansa klimátika ho hamenus kombustivel fosel fóssil “lori ba redusaun iha número empregu.” Faktu mak ne’e, ema millaun lakon servisu tanba mudansa klimátika: elevasaun nivel tasi, rai maran no fenómena seluk ne’ebé influénsia planeta ne’e halo ema-waen mak moris namlele hela.” Iha tempu hanesan, “tranzisaun ba forma enerjia renovadu, ne’ebé jere ho di’ak” bele kria empregu ne’ebé incontáveis (sura labele) iha setór oi-oin. Ida-ne’e ezije polítiku sira no lider busenis/negócio sira atu tau nafatin atensaun ba asuntu ida-ne’e. (LD. 10)
Orijen ne’ebé labele nega husi ema
Papa Francisco hateten, “Imposivel atu duvida katak orijin mudansa klimátika ne’e kauza husi umanu–antropis.” konsentrasaun “gas green house” (uma verde ho gás) iha atmosfera … estavel to’o sékulu 19…. iha tinan 50 ikus ne’e, aumenta signifikativamente (LD. 11). Iha tempu ne’ebé hanesan, temperatura globál “aumenta ho lalais ho velosidade ne’ebé mak nunka akontece antes ne’e, aas liu temperatura saida de’it durante tinan rihun rua ikus ne’e. Iha períodu ida-ne’e, trendi ne’e manas ho temperatura 0,150 C kada dékade, dobru duke tinan 150 ikus … ho velosidade ida-ne’e, iha posibilidade katak iha tinan sanulu ita sei atinje bareira másimu ne’ebé rekomenda katak 1,50 C” ( LD. 12).
Ida-ne’e sei rezulta ba asidifikasaun tasi nian iha glester nabeen. Nia dehan “imposivel atu subar” korelasaun entre eventu ne’e no kreximentu emisaun gás estufa. Infelizmente Santu Santo Papa ho fuan triste hateten, “krize klimátika la’ós problema interesante ba nasaun boot sira, ne’ebé mak tau atensaun ba lukru ne’ebé boot ho kustu minimál no iha tempu ne’ebé menór posivel. (LD. 13).
Kuaze to’o oras atu eveta danu ne’ebé grave liu. Papa ho naran próprio, Mario Bergoglio ne’e hatete, ha’u sente iha obrigasaun,..atu halo klarifikasaun ida-ne’e, ne’ebé dalaruma klaru, tanba iha idea ruma ne’ebé mak eufemismu (meremehkan) no kuaze absurdu ne’ebé ha’u hasoru, mesmu iha Igreja Katólika. Maibé, ita labele duvida tan katak razaun ba mudansa ne’ebé lalais ne’ebé perigu ne’e faktu ne’ebé labele subar; iha buat foun barak ne’ebé iha relasaun intervensaun umana ne’ebé inkontrolável ba natureza iha últimu dois sékulu ikus ne’e. (14).
Epílogu. Infelizmente, efeitu husi krize klimátika ne’e labele muda ona, pelumenus durante tinan atus hira ikus ne’e no fuzaun polár labele devolve fali iha atus ida nia laran tuir mai” (16). Tanba ne’e, ita kuaze la iha tempu atu evita estragu ne’ebé pior liu. Papa hakerek, “diagnosa apokaliptika dala-ruma haree hanesan absurdu no la razoavel”, maibé ita labele dehan ho sertu” saida mak sei akontese. (17). Tanba ne’e, perspetivu ne’ebé larga presiza tebes iha tempu ohin lornn. Ida ne’ebé ezije husi ita mak responsavel ruma ba liman rohan ne’ebé sei rai hela, bainhira ita husi hela mundu ne’e” (18). Hanoin esperiénsia pandemia covid-19, Papa Francisco repete, “buat hotu iha korelasaun no la iha ema ida mos ne’ebé hetan salvasaun mesak” (LD. 19). (*)





