iklan

HEADLINE, KAPITÁL

Ekipa konjunta SEATOU halo diálogu ho komunidade Taibesi kona-ba alargamentu estrada

Ekipa konjunta SEATOU halo diálogu ho komunidade Taibesi kona-ba alargamentu estrada

Ekipa konjunta SEATOU halo diálogu ho komunidade Taibesi, ba alargamentu estrada, iha sede suku, Sesta (22/08/2025). Imajen TATOLI/Osória Marques

DILI, 22 Agostu 2025 (TATOLI)–Ekipa konjunta ne’ebé lidera husi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia Organizasaun Urbana (SEATOU), Sesta ne’e, halo diálogu ho komunidade Taibesi, kona-ba alargamentu estrada.

Ekipa konjunta kompostu husi SEATOU, Ministériu Obra Públika (MOP), Terra no Propriedade, no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE).

“Ohin ita mai halo diálogu ho afetadu kraik ne’e, husi mota-ibun Ponte Myfriend to’o Pura nian. Ita ko’alia ho sira para halo alargamentu estrada tanba kuandu movimentu husi leten maka’as, entaun kraik mós susar oituan.  Nune’e, ohin ita mai hodi rona opiniaun husi parte hotu. Ita ko’alia ida-ne’e ba dala-rua ona ho afetadu sira,” Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia Organizasaun Urbana, Germano Santa Dias Brites, hato’o ba jornalista sira, hafoin hala’o diálogu iha Sentru Juvuníl, Taibesi.

Diálogu ne’e ho intensaun husi parte Governu no komunidade afetadu bele iha intendimentu di’ak nune’e bele kolabora no koopera ba atividade tomak hahú husi levantamentu dadus.

“Ita esplika ba sira no sira mós koopera, importante sira-nia kooperasaun labale monu ba rai no liuliu pedidu komunidade nian ba parte obra públika bele konsidera, liuliu pagamentu no alargamentu. Estrada ne’e nia luan metru 15 maibé parte kraik klo’ot, tanba ne’e foti de’it metru 12, kompostu husi sorin loos metru 3 no karuk metru 3,” nia akresenta.

Notísia relevante : Ekipa SEATOU sobu uma 10 afetadu ba alargamentu estrada iha Dolok-oan

Iha ámbitu diálogu ne’e, Abitante afetadu, Alfredo Ximenes, husi aldeia Sare, hateten, nia ho nia família hela iha mota-ibun hakarak hatene medida ne’ebé sei kona alargamentu estrada.

“Ami hakarak hatene de’it distánsia husi mota boot medida hira no mota kiik hira, ami presiza hatene atu prevene-an husi buat sira ne’e,” nia dehan.

Hatan ba kestaun ne’e, Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia Organizasaun Urbana, Germano Santa Dias Brites, informa, ema ne’ebé hela iha mota ninin husi Bidau Santa Ana to’o Terminál Bedois no husi Ponte Maufelu fa’an bibi nian to’o Bekae iha mota-boot nia ninin hotu ho medida metru 10husi mota-ibun.

“Metru 10 husi mota ibun livre atu loke estrada nune’e mákina tama-sai mota laran hasai rai-henek, tanba ita kuandu udan ona mota nakonu lalais ne’ebé ita la kestiona,” Sekretáriu Estadu tenik.

Nune’e, Sekretáriu Estadu husu ba komunidade ne’ebé hela iha mota ninin atu muda bá rai-hun.

“Labele tau barraka iha ne’ebá, ita atu sobu mai ko’alia barak ho buat sira ne’ebé lá’os dezenvolvimenutu nian,” nia fó hanoin.

Abitante  afetadu, Emelita da Conçeição de Deus, husi aldeia Temporál, preokupa ho prosesu markasaun.

“Ha’u mós kona hotu alargamentu, dahuluk sira mai sukat metru 4×9  depois hasa’e ba metru 7, depois hasa’e tan ba metru 10 iha mota ibun aldeia Temporal nian, ida-ne’ebé mak atu loos ba ami,” nia lamenta.

Nune’e mós, Abitante, Francisco Castello, husi aldeia Dembata Besi, husu atu ekipa téknika sira atu esplika kona-ba aluga ema-nia rai privadu mamuk mak halo kontrusaun.

“Ha’u aluga rai privadu mamuk mak ha’u halo kontrusaun oinsá aban bainrua kona alargamentu ne’e pagamentu ne’e ba rai-na’in ka ba ami ne’ebé kontrui tiha uma hodi halo negósiu,” nia katak.

Hatán ba kestaun ne’e, Diretór Jerál Abitasaun no Urbanizasaun husi MOP, Domingos de Jesus Siqueira, dehan, kona-ba rai ho uma, rai ne’ebé ema ida nian no uma ema ida nian, entaun bainhira ekipa halo levantamentu dadus tun terrenu parte rua hein hotu. Tanba rai-na’in mai atu hatene nia rai kona metru hira no uma-na’in mós iha oin atu hatene asegura nia kontratu ho rai-na’in ne’e tinan hira.

“Ida-ne’e entre imi mak rezolve, maibé uma metru hira mak kona ne’e responsabilidade atu simu osan mak halo uma ne’e.  Ezemplu, ida mak na’in nia rai fó aluga rai ba Xina husi Rotunda Nicolau Lobato mai to’o iha ne’e. Maiória uma Xina mak halo, entaun lisensa konstrusaun ne’e hanesan iha kritériu hateten husi prévia ne’e antes atu harii uma ka sé de’it halo uma tenke iha rekomendasaun husi Terra no Propriedade atu hatene rai ne’e privada ka eransa ka Estadu nian. Estatutu ida-ne’e Terra no Propriedade fó ami depois hasai lisensa prévia atu ho nia dokumentu dezeñu. Tanba kondisaun sira-ne’e lei proteje ami hodi na’in ba rai simu nia direitu no hanesan mós ho uma-na’in,” nia esplika.

Xefe Suku Lahane, Trindade do Amaral Pinto Baptista, hateten, importante mak atende em- nia prosesu pagamentu.

“Prosesu ba pagamentu labele iha burokrasia. Ida-ne’e labele tenke halakon burokrasia ne’e. Ministériu relevante ne’ebé atu atende ba prosesu despeju administrativu mak tenke esplika klaru no loloos ba komunidade afetadu. Ezemplu, ema nia varanda mak hasai de’it mós automátikamente uma nia isin-lolon la uza ona. Entaun varanda ne’e bele hetan direitu ka lae, tenke esplika didi’ak,” nia katak.

Biban ne’e, nia mós rekomenda atu hapara importasaun karreta tanba kuantidade barak liu mak  halo engarafamentu iha dalan.

“Alargamentu la’o ona maibé tenke hapara kareta labele tama mai Timor-Leste.  Tanba kareta ne’ebé aumenta tama-mai ne’e halo klo’ot estrada, la’ós estrada mak klo’ot. Karreta barak laiha kualidade to’o ikus mak Governu dehan TumTum la vale. Ita-boot sira mak halo depois ikus husik tiha, ne’ebé ita-boot haree situasaun sira-ne’e,” nia dehan.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!