iklan

OEKUSI

Haforsa projetu EARTH iha Oekusi, Autoridade RAEOA ho World Vision selebra akordu

Haforsa projetu EARTH iha Oekusi, Autoridade RAEOA ho World Vision selebra akordu

Prezidente RAEOA, Régio Servantes Romeia da Cruz Salu, segunda ohin, selebra MoU ho WVTL atu haforsa implementasaun projetu Enhance Agroforestry for Resilient Timorense Households (EARTH) programa prinsipál neen iha Oekusi. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

OEKUSI, 08 Setembru 2025 (TATOLI) – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), Régio Servantes Romeia da Cruz Salu, segunda ohin, selebra Memorandum of Understanding (MoU) ho Word Vision Timor-Leste (WVTL) atu haforsa implementasaun projetu Enhance Agroforestry for Resilient Timorense Households (EARTH) – Hadi’a liután Agrofloresta ba Uma-kain Timoroan ne’ebé Reziliente, programa prinsipál neen iha Oekusi.

Prezidente Word vision Timor-Leste, Jared Berends, esplika, projetu EARTH ne’e atu haforsa agrofloresta ba uma-kain timoroan ne’ebé reziliente, ho nia meta atu hasa’e seguransa ai-han no rendimentu no garantia benefísiu, sustentavel no justu ba timoroan feto no mane, inklui joven, no grupu vulneravel sira, liuhusi setór agrofloresta ne’ebé prósperu no reziliente ba klima.

Prezidente Word vision Timor-Leste, Jared Berends. Imajen TATOLI/Abilio Elo Nini

Ho nia objetivu prinsipál haat; Primeiru atu arante partisipasaun no sentidu pertensa husi komunidade no parseru iha inisiativa agrofloresta no agrikultura karbonu liuhusi planu komprensivu partisipatóriu.

Daruak, kontribui atu haree serbisu ekosistema ne’ebé restaura ona no produtividade agrikola aumenta, liuhusi prátika agrofloresta ne’ebé reziliente ba klima. Datoluk, igualdade jéneru no hakbi’it feto avansadu liuhusi dezenvolvimentu agrofloresta, ikusliu to’os-na’in sira-nia rendimentu aumenta husi produtu agrofloresta.

“Onra bo’ot ida ba ita hotu, hodi asina MoU ne’e, tanba Word Vision hein kle’ur ona. World Vision serbisu iha Oekusi tinan rua ona. Durante tinan rua ne’e, ami koko atu halo relasaun di’ak hodi haforsa serbisu iha Oekusi, tanba programa prinsipál neen mak implementa ona iha Oekusi,” nia dehan iha ámbitu akordu ofisiál ne’ebé hala’o iha salaun Word Vision  Numbei, ohin.

Nia konfirma, programa prinsipál neen ne’e, hala’o ona mós iha munisipíu Bobonaro, Kovalima, Baukau, Aileu inklui Oekusi, ne’ebé hetan apoiu fundu husi parseriu internasionál, Uniaun Europeia, DFAT ho parseriu ida husi nasaun Singapura hamutuk millaun $2,8  ho durasaun implementa durante tinan lima hahú 2025 to’o 2030.

Nia informa durante Word Vision hala’o nia serbisu, aposta komite longu prazu ba sustentabilidade, hodi serbisu hamutuk ho parseriu sira hanesan Organizasaun Fundasaun Esperansa Enklave Oekusi (FEEO) no Governu.

“Bainhira ami komite hanesan ne’e, ami serbisu liuhusi tinan 10, ida-ne’e halo ami serbisu hamutuk ho parseriu sira hodi kria mudansa, tan ne’e liuhusi asina MoU ne’e halo ami komite, hodi halo parsériu ho Oekusi, no ami hatene ida-ne’e ita bele halo de’it ho Maromak nia grasa no Nia favór,”  nia katak.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/08/13/haforsa-nutrisaun-ba-inan-no-oan-world-vision-introdus-programa-rua-iha-oekusi/

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), Régio Servantes Romeia da Cruz Salu, promete RAEOA sei sai dinamizadór no impulsionadór nu’udar parseriu ativu ba projetu EARTH.

Prezidente RAEOA, Régio Servantes Romeia da Cruz Salu, segunda ohin, selebra MoU ho WVTL atu haforsa implementasaun projetu Enhance Agroforestry for Resilient Timorense Households (EARTH) programa prinsipál neen iha Oekusi. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

“Ami Governu empeña entidade tutelada no superintendente iha Oekusi ne’ebé gia ami, sei sai parseriu ne’ebé ativu, la’ós parseiriu ne’ebé hein ita-bo’ot sira mai ko’alia ho ami, maibé ativu atu ita hotu sai dinamizadór, impulsadór ba ita-nia objetivu dezenvolvimentu  modelu ne’ebé di’akliu ba ita hotu. Ida-ne’e mak ami-nia karatér, mezmu loron ida ka liu, ami-nia pozisaun ne’e iha serbisu no polítika dezenvolvimentu institusionál polítika públiku RAEOA nian, tanba ita hakarak hahú ho povu atu re-orienta polítika ida ba zona ekonómia espesiál,” nia hateten.

Maibé molok to’o ne’ebá, presiza buat rua, hodi fó hanoin ba Governu no permisaun husi entidade tuteladu no superintendente iha RAEOA, bazea ba artigu 4.o, lei númeru 18/2024, ne’ebé altera lei númeru 3/2014 ba krisaun RAEOA. Katak, povu mak tenke iha oin.

Tanba iha buat rua importante tenke interpreta iha serbisu no intervensaun institusionál, inisiativada no programa – primeiru tenke haforsa instituisaun baze ho jestaun ida di’ak no dinamiku, inspirativu atu hamenus no halakon pobreza.

Entretantu, partisipa iha akordu ofisiál ne’e, mai husi autoridade komunitáriu xefe suku no jestór sub-rejionál sira, serbisu saúde no edukasaun agrikultura inklui Organizasaun Naun Governamentál sira.

 

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!