iklan

DILI, HEADLINE, OPINIAUN

Krize klimátika globál ho paradigma teknokrátiku

Krize klimátika globál ho paradigma teknokrátiku

(Laudate Deum (II))

Frei Marciano Almeida Soares, OFM

Prologue. Saida mak paradigma teknokrátika? Paradigma teknokrátika mak maneira haree ida ne’ebé tau importánsia liubá teknolojia ne’ebé domina aspeitu moris umanidade tomak, no dalabarak ignora tiha efeitu ba ambiente no aspeitu sira seluk. Iha dokumentu Laudato Deum Papa Francisco halo krítika maka’as ba paradigma ida-ne’e tanba lori efeitu ne’ebé afeta ba mudansa klimátika no estragus ba uma hanesan uma komún.

Dezenvolvimentu kontemporania dalan ba mudansa temperatura

Amu Papa Francisco iha Laudato Deum hateten katak dezenvolvimentu sira iha mundu ohin loron sai hanesan dalan ba mudansa temperatura ne’ebé sa’e maka’as. Ho kuidadu nia, Papa Francisco, lakohi ho lalais liga ba eventu liga eventu meteorolójiku partikulár sira ba akesimentu globál maibé sujere katak tendénsia jerál ne’e innegável. Papa husi Argentina ne’e espresa katak ta’uk ba mudansa temperatura ba atinjimentu 1.5 grau ka 2 grau manas nian sei la akontese. Papa rejeita ideia katak mudansa atuál sira halo parte iha flutuasaun naturál sira ka katak períodu malirin intermitente sira hanesan evidénsia hasoru akesimentu globál. Papa ho naran Bergoglio ne’e mós salienta liután katak akesimentu globál la’ós sala hosi ema kiak sira ne’ebé iha oan barak liu – emisaun sira hosi ema riku sira ba ema ida boot liu duké ema kiak sira nian.

Temperatura sa’e maka’as liu duké kauza hosi variasaun naturál no sira kauza hosi atividade ema nian. Krize ne’e la’ós interese ba poténsia ekonómika boot sira, maibé maioria boot hosi sientista sira apoia pozisaun konsensu ida-ne’e. Papa Francisco hatete katak nia sente nesesáriu atu hato’o pontu sira-ne’e tanba “opiniaun sira-ne’ebé ladún razoavel ne’ebé nia hasoru, maske iha Igreja Katólika nia laran” (14)

Papa Francisco temi katak mudansa barak ne’ebé akontese maka irreversível no katak ita ladún iha tempu atu prevene estragus trájiku liután. Hafoin nia hateten katak “diagnóstiku apokalíptiku sira bele parese ladún razoavel ka ladún iha baze” maibé ida-ne’e la signifika katak ita tenke ignora posibilidade katak ita hakbesik ba pontu inklinasaun ida tanba mudansa sira iha ambiente lori ba mudansa sira seluk ne’ebé agrava situasaun. Papa Francisco rekoñese progresu nia maravilla sira, enkuantu fó hanoin mai ita katak “Saida maka husu mai ita la’ós buat seluk maibé responsabilidade ida ba legadu ne’ebé ita sei husik hela, bainhira ita liu husi mundu ida-ne’e” (18).

Seksaun rua: Paradigma teknokrátiku ne’ebé buras (20-33)

Papa Francisco hahú hodi krítika paradigma teknolójiku ne’ebé liuhosi ne’e, argumenta, lia-loos no di’ak no rekursu sira ne’ebé laiha limite suli hosi dezenvolvimentu teknolójiku sira.[20] Dezenvolvimentu intelijénsia artifisiál nian alimenta ideia sira ne’ebé subjasente ba paradigma teknokrátiku. Papa Francisco nota katak rekursu sira ne’ebé maka nesesáriu ba instrumentu teknolójiku sira (lítiu nst) rasik la’ós laiha limite. Ita la’ós de’it tenke rekoñese realidade fíziku eskarsedade nian ida-ne’e, ita tenke haketak-an hosi filozofia katak buat hotu ne’ebé la’ós umanu iha atu esplora no apresia no hafolin don sira natureza nian.

Papa Francisco fó avizu kona-ba risku sira ne’ebé mosu hosi kapasidade téknika no rekursu ekonómiku sira atu uza kapasidade ne’e sai konsentradu liu aumentu sira iha kapasidade téknika reprezenta progresu loloos. Papa Francisco hatudu ba dezenvolvimentu teknolojia sira ne’ebé bele halakon ema iha eskala boot.

Dezenvolvimentu teknolojia nian seidauk akompaña ho dezenvolvimentu ida-ne’ebé korresponde ba responsabilidade, valór sira no konxiénsia umana.

Ita iha mekanizmu superfisiál balu, Papa Francisco afirma, maibé seidauk dezenvolve étika, kultura ka espiritualidade ne’ebé bele estabelese limite sira no hanorin auto-kontrolu iha uzu teknolojia nian. Ema sira halo parte iha natureza. Tanba ita-nia abilidade atu hanoin, ita iha kapasidade atu haree ba planeta la’ós husi liur maibé husi laran. No ita bele, loos duni, enrikese no forma ita-nia ambiente sira. Maibé ita mós bele estraga sira. Bainhira projetu sira (porezemplu projetu mineiru sira) akontese iha área sira-ne’ebé iha ema barak ho rekursu limitadu, métodu sira uza atu “komersializa” projetu sira-ne’e ba Povu, ho mensaun sira kona-ba kreximentu ekonómiku, empregu nst.

Dala barak, maske nune’e, projetu sira hanesan ne’e kria estragu boot, inklui ba ambiente, no interese sira hosi sira-ne’ebé afetadu hetan ignora. Ida-ne’e mosu tanba hakarak ba lukru ekonómiku másimu ho kustu mínimu ho promesa iluzória sira ne’ebé halo lahó preokupasaun loloos ba ema kiak sira. Ita labele orienta de’it ho ekonomia iha desizaun sira-ne’e, ita tenke husu ba ita-nia an pergunta sira hanesan: “Saida mak sentidu husi ha’u-nia moris? Saida mak sentidu husi ha’u-nia tempu iha rai ida-ne’e? No saida mak sentidu ikus husi ha’u-nia serbisu no esforsu tomak?” (33)

Epilogue. Dominasaun teknolojia iha vida umana quotidiana transforma ema-nia desizaun no ema nia estilu moris (style of life). Teknolojia sai tiha hanesan zona konfortu ida-ne’ebe halo ema senti hakmatek tiha hodi haluha tiha nia efetu negativu sira ba ambiente. Iha vida governasaun abordajen teknokrátiku foka liu ba koñesimentu tékniku no ekonomia no paradigma ida-ne’e iha tendénsia atu ignora impaktu sira ba tempu naruk iha ambiente, sustentabilidade, no moris-di’ak umanu.

Efetu negativu husi paradigma ida-ne’e mak: primeiru,  krize ekolojia tanba uza teknolojia ne’ebé inkontroladu hodi afeta ba ambiente no sustenbilidade vida umana; segundu, ignora valór umanidade tanba ema lakon kontrolu ba nia moris no sai tiha parte husi teknolojia hodi ignora tia valór sira hanesan espiritualidade no relasaun sosiál sira; terseiru, krize polítika, Iha domíniu governu nian, teknokrasia bele troka papél demokrasia nian no lori ba governasaun ne’ebé hanesan liu ho administrasaun negósiu nian, hodi husik variável sosiál sira sai hosi foti desizaun. Realidade ne’e konvida umanidade tomak atu halo abordajen ida ne’ebé balansu katak kombina kapasidade tékniku no konsiderasaun étiku, sosiál no ambientál. Tuir mai nesesáriu ekolojia interrelijiozu ne’ebé  enkoraja kolaborasaun entre relijiaunno fiar atu kuidadu mundu hanesan uma komún.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!