DILI, 27 Outubru 2025 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) lansa rezultadu Survey Nasionál Konsumu Ikan (FCS, sigla inglés) iha Timor-Leste (TL) durante tinan 2024 no 2025.
Rezultadu peskiza ne’e hatudu konsumu ikan iha Timor-Leste ba kada ema iha tinan ida aumenta ona husi kilógrama (kg) 6,1 iha 2011 ba 8,7 kg iha tinan rua ikus.
Survey Nasionál Konsumu Ikan ne’e implementa husi Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL) ho partisipante sira husi MAPPF, Ministériu Saúde, UNMICS no kolaborasaun husi parseiru sira Organizasaun ba Ai-han no Agrikultura (FAO), World Fish no Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD).
“Peskiza Nasionál Konsumu Ikan ida-ne’e importante, tanba ita presiza hatene tuir nivel konsumu ikan iha ita-nia rai ne’e to’o iha ne’ebé ona. Ita hatene iha padraun FAO nian kada ema konsumu ikan ne’e 20kg iha kada tinan, ida-ne’e mundiál, más ita-nia Governu nia planu kada ema, iha tinan ida konsumu ikan 10kg”, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, hateten iha iha Komoro, ohin.

Nia esplika katak rezultadu peskiza ne’ebé iha ne’e hatudu katak ema nia preferénsia no hakarak atu konsumu ikan ne’e aumenta. Ikan ne’ebé komunidade konsumu mai husi peska lokál husi tasi, haki’ak no importasaun.
Estátítiku husi INETL, Joanico José Freitas, esplika katak peskiza ne’e sira hala’o bazeia ba pedidu husi Governu ba FAO iha tinan 2022, nune’e sira kria ekipa halo peskiza iha tinan rua ikus ne’e 2024-2025 ho objetivu atu monitoriza progresu kona-ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2 (SDG2) ne’ebé ko’alia kona-ba hakotu hamlaha no hadi’a kualidade dieta, liuhusi hasa’e konsumu ikan.
Entaun Governu Timor-Leste, liuhusi INETL ho apoiu téknika husi FAO ramata ho susesu Survey Nasional Konsumu Ikan (FCS) ne’ebé hatudu, iha Timor-Leste, ema ida iha kada tinan aumenta ona han ikan husi 6,1kg iha 2011 ba 8,7kg iha 2024 no 2025.
Rezultadu ida-ne’e seidauk to’o ba objetivu Governu nian atu aumenta ba 10kg kada ema iha tinan ida. Tanba ida-ne’e sei ki’ik liu kompara ho nasaun illa pasifiku sira seluk ne’ebé média konsumu ikan entre 47 no 126 kg kada ema iha tinan ida.
Nia esplika katak dadus ne’ebé iha rekolla husi entervista ho uma-kain hamutuk 4.200 iha munisípiu 12, inklui Oekusi, durante tempu udan nomós bailoro. Peskiza ne’e uza imajen visual aid ne’ebé dezenvolve ho FAO no WorldFish nia apoiu atu tulun respondente sira identifika espésie ikan no halo estimative ba kuatidade ikan ne’ebé sira han.
“Metodolojia inovadora ida-ne’e ajuda tebes mellora kualidade dadus, liuliu ajuda komunidade ne’ebé númeru analfabetu sei aas, no halo prosesu entrevista lalais no informasaun akuradu”, nia dehan.

Reprezentante FAO iha Timor-Leste, Paula da Cruz Lopes, hateten setór peska iha poténsia boot atu kontribui ba mellora moris nian, seguransa ai-han no nutrisaun iha Timor-Leste.
Timor-Leste no nia rekursu tasi ne’ebé riku no nesesidade doméstika ba ai-han nutritivu ne’ebé aumenta ba bebeik, setór peska iha nasaun ne’e bele sai nu’udar motór ba kreximentu ekonómiku inkluzivu no hadi’a moris-di’ak komunidade rurál no komunidade kosteira sira.
Tuir nia, atu realiza potensiál ida-ne’e, polítika no planu investimentu sira presiza bazeia ho evidénsia. Tanba ne’e mak FAO tinan hirak ikus ne’e hametin ninia kolaborasaun ho INETL atu kontinua mellora dadus estatístiku ba setór ida-ne’e hodi nafatin disponibiliza dadus no informasaun ne’ebe kredivel iha área hotu ne’ebé ministériu identifika hanesan prioridade.

Nia subliña katak Survey Nasionál Konsumu Ikan mak prosesu ida husi esforsu sira ne’e, fó informasaun ne’ebé importante. Peskiza ne’e oferese kompriensaun komprensivu dahuluk kona-ba modelu oinsá ema konsumu ikan iha nasaun laran tomak, se mak han ikan, han kuantidade hira, iha ne’ebé, no fatór saida mak influénsia. Dadus hirak-ne’e importante tebes ba dezeñu intervensaun alvu sira ne’ebé bele promove peska sustentavel.
“Rezultadu husi levantamentu ne’e sei ajuda mós atu orienta orienta prioridade sira iha Estratéjia Nasionál Peska, asegura katak asaun estratéjika sira bazeia ba realidade lokál no informadu ho dadus ne’ebé forte. Hodi halo ida-ne’e, ita haka’as an atu atinje objetivu sira ba hadi’ak moris komunidade kosteira sira, hasa’e sira-nia reziliénsia no mellora sistema ai-han nasional ida-ne’ebé saudavel no sustentavel liu”, dehan.
Nu’udar parseiru ida-ne’ebé ministeriu tau fiar metin, FAO afirma nafatin ninia kompromisu atu kontinua fó apoiu ba Governu no parte interesada hothotu iha avansa liután ba jestaun peska bazeia ba evidensia, haforsa kadeia valór, no promove utilizasaun rekursu tasi no terrestre ne’ebé responsavel ba jerasaun ohin loron no iha futuru.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




