DILI, 05 Novembru 2025 (TATOLI)—Komisaun F husu ba Ministériu Saúde atu investiga kazu ne’ebé mak akontese iha 29 Outubru 2025 ne’ebé deskonfia estudante estajiadu balun husi Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) halo vasina bebé ne’ebé mak foin fulan ida semana rua, to’o bebé lakon vida iha Likisá.
Notísia Relevante: MS sei halo investigasaun ba estudante UNTL vasina bebé ida mate
“Ha’u hanoin presiza loke investigasaun atu bele hatene didi’ak, tanba sá mak to’o akontese sai ameasa ba ema nia vida, tenke halo prosesu investigasaun ho nune’e ita bele hatete katak problema ne’e mai husi ne’ebé, sé husi estajiadu mak la hatete durante nia simu siénsia iha aula nia la komprende didiak oinsá atu sona bebé diferente entre sona bebé ho ema bo’ot, ne’ebé ha’u hanoin presiza halo investigasaun ho nune’e ita bele hatete didi’ak sala ne’e mai husi parte ida ne’ebé ,” Prezidente Komisaun F ne’ebé maka trata Asuntu Saúde, Siguransa Sosial no Igualidade, Maria Gorumali Barreto, hateten ba jornalista sira iha resintu Parlamentu Nasionál, ohin.
Nia hateten, estudante sira-ne’e mai husi universitáiu ne’e klaru, tanba manorin sira mak hanorin iha ne’ebá tanba husu atu dosente sira mós tenke halo monitorizasaun sira ba estudante sira-ne’ebé mak halo prátika iha fatin-fatin.
“Se mai husi Universitáriu ba ha’u klaru, tanba sira mak manorin dosente sira-ne’ebé mak hanorin ne’e iha ne’ebá. Agora dosente sira mós tenke halo monitorizasaun ba labarik sira-ne’ebé mak halo estajiu iha fatin-fatin no mós tenke halo brifing ida ba labarik sira, tanba nia problema ne’e estajiu ba partika direta ho ema la’ós prátika la’ós ho animál, la’e. Ne’ebé, asuntu ne’e sériu no presiza fó atensaun másimu hodi rezolve problema ida-ne’e. Se lae, aban bainrua pasiente ruma ba ospitál sira lakohi estajiadu sira atu fó atendementu ida mak ita-nia preokupasaun,” nia informa.
Nia relata, kazu ne’e nia rasik haree virál iha mídia sosiál maibé to’o agora seidauk halo konfirmasaun ho Minsitériu Saúde no mós Diretór Servisu Saúde Munisípiu Likisá.
“Ha’u-nia observasaun, ha’u haree katak ha’u so akompaña de’it iha mídia sosiál ne’ebé mak virál, maibé ha’u hetan husi ID mak posting maibé seidauk halo komfirmasaun ho Ministériu Saúde no mós Diretór Saúde Munisipál, oinsá atu hatene loloos nia akontesementu no prosesu ne’e ba oin ne’e oinsá,” nia dehan.
Nia haktuir, tuir regra ne’ebé iha katak estudante universitáriu sira-ne’ebé mak foti área saúde nian, ezemplu hanesan enfarmaken nomós ho farmasista ka ho seluk tan, bainhira sira prátika, tenke hetan akompaña husi señór sira.
“Tanba estudante sira-ne’e estajiu signifika sira halo prátika atu bele gaña esperiénsia ne’ebé mak iha. Agora durante sira ba estajiu sira presiza akompañamentu husi señór sira-ne’ebé mak sai hanesan mákina Estadu, ne’ebé mak ezerse sira-nia funsaun iha fasilidade saúde sira-ne’e hotu,” nia dehan.
Nia hateten, estudante sira-ne’ebé mak ba halo prátika ne’e sira-nia aprendizajen iha universitáriu ho teoria ne’e durante ne’e hanorin ka lae.
“Buat sira-ne’e hotu mak mai husi teoria mak sira foin ba aplika liuhusi estajiadu iha fasilidade saúde sira. Agora sira tun estajiu mak akontese erru grave, afeta ba ema-nia vida, ha’u hanoin tama ona iha parte ne’ebé mak kontra regra iha parte saúde ninian liuliu iha estatutu saúde no mós regra regula ba estajiadu ne’ebé ba prátika iha fasilidade saúde sira atu bele toma atensaun no mós Ministériu Saúde oinsá para atu bele foti medida ba asuntu ne’e,” nia dehan.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes




