DILI, 06 Novembru 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Agrikultura, Pekuária Peska no Floresta (MAPPF) kontinua tau prioridade ba setór agrikultura, pekuária, peska no floresta hodi hasa’e investimentu ekonómia rai-laran (interna).
Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, hateten loos duni setór agrikultura ne’e importante tebes hodi hasa’e resita ekonómia interna
“Problema boot ba setór agrikultura mak bee tanba iha tempu udan bee barak maibé iha tempu bailoro bee laiha ka mota maran. Bainhira natar ka rai ne’ebé poténsia ba dezenvolvimentu agrikultura maibé nakonu ho sedimentasaun no bee kle’an liu, entaun sira sei blokeia bee iha mota sira atu formese bee ba natar sira atu hasa’e produsaun,” Ministru ne’e relata iha debate OJE 2026 iha PN, ohin.
Nia hatutan, dezempenu sira-ne’ebé halo ona hahú kedas iha Governu anteriór konstrui ona irrigasaun ne’ebé funsiona hamutuk ualu (8) ne’ebé lokaliza iha Maliana, Lakló, Bebui, Raibere, Koebaba, Larisula, Dardau, Tono, maibé ririgasaun ida pertense iha Lakló mak aat fali tanba mota estraga no agora daudaun halo hela moru protesaun.
“Ami tau ona iha programa ba tinan oin atu hadi’a moru protesaun ba irrigasaun sira-ne’ebé aat hela,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nia hatutan, iha mós irrigasaun lima (5) ne’ebé mak iha faze on going mak iha Galata, Laivai, ne’e hahú iha 2022 no bainhira mandatu Governu da-sia projetu ne’e foin atinje 10%, maibé agora irrigasaun rua ne’e konklui hotu ona ka atinje 100%, no irigasaun ida ne’ebé la’o daudaun ne’e lokaliza iha Maliana, Baukau, Irabere, iha mós irrigasaun neen (6) ne’e iha hela prosesu.
“Iha tinan 2015, ita halo estudu ba preeleminár ba mota 15 iha territóriu nasionál, nune’e husi mota hirak ne’e estudu define mota tolu de’it hanesan iha Lakló, Same, no mota Bee Lulik mak bele konstrui dumb,” nia dehan.
Tamba ne’e, esforsu MAPPF hodi hasa’e produsaun agrikikola seluk mak fornese mákina tratór ba benefisiáriu sira hodi apoiu servisu halo natar nian, entaun Governu nia papél fasilita fasilidade hodi redús servisu todan ba agrikultór sira.
“Daudaun ne’e dadus ba produsaun hare tonelada rihun 155 karik koverte ba fós iha tonelada rihun 94,” nia informa.
Kona-ba pekuária, nia dehan, iha problema barak maibé Governu mós halo distribuisaun animál ba grupu agrikultór sira hodi haki’ak no halo investimentu ekonómia ba família no Estadu.
“Redús mánutrisaun ita komesa implementa programa iveste susu-been husi karau Timor nian no programa ne’e estabelese iha Maliana, Natarbora, Dotik, Vikeke no iha Lospalos,” nia esplika.
Susesu seluk tan mak sira halo vasina ona ba animál sira-ne’ebé afeta moras raiva hanesan asu, busa no lekirauk hamutuk rihun 70-resin ne’ebé hetan apoiu ai-moruk doze rihun 200 husi Austrália.
Iha parte peska nian, iha peokupasaun barak tanba Governu seidauk esplora tasi maibé buat ne’ebé Governu halo daudaun mak presiza fasilita no kapasita nafatin peskadór sira hodi kontinua kaer ikan, nune’e iha tinan 2023 Governu oferese ona ró ho mákina hamutuk unidade 110 iha tinan 2024 entrega tan ró 150.
“Aleinde ne’e, MAPPF mós rejista ona setór privadu 10 hodi hetan lisensa kaer ikan iha tasi laran no iha asuntu floresta nian define iha programa reflorestasaun, ita iha viveiru no proteje rekursu florestál ne’ebé ita iha,” nia hateten.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





