iklan

OPINIAUN

O sangue dos Martíres é a semente dos Santos (Reflete kona-ba Masakre Bobo-Ufé, Tumin 1999)

O sangue dos Martíres é a semente dos Santos  (Reflete kona-ba Masakre Bobo-Ufé, Tumin 1999)

Leonardo Sequeira Mau Falo. Estudante Komunikasaun Sosiál, UCT

Lian Maklokek

Timor-Leste prova ninia an nu’udar nasaun ida-ne’ebé hakat liu akontesimentu nakukun sira hodi to’o iha naroman liberdade no progresu nian. Hafoin sékulu kolonizasaun no okupasaun, povu Timor hatudu ona ba mundu sira-nia determinasaun. Iha terus mak forsa povu ida nia forsa. Ohin loron, mezmu hasoru dezafiu foun, Timor-Leste metin nafatin hodi harii futuru ida-ne’ebé di’ak liu, harii iha sakrifísiu pasadu nia leten. Timor-Leste la haksumik ninia realidade sakrifikadu sira iha passadu, entre akontesimentu hirak ne’e ida mak “masakre Passabe”[1] ne’ebé koñesidu ho “Masakre Bobo-Ufé, Tumin (1999)”, akontesimentu ne’e sai istória moruk ida-ne’ebé mak hakerek ona iha jerasaun foun sira ninia fuan hodi kontinua istória ne’e nafatin iha ita-nia moris hodi dezenvolve Timor-Leste iha loron ohin no ba futuru tanba reprezenta sofrimentu husi povu  Timorense iha opresaun violenta ninia oin no sai vitória ba luta ukun rasik an.

Bainhira loro-matan hatudu nia ilas iha loron 08 fulan Setembru tinan-1999 no kalan fahe rua iha loron 09/9/1999 nian ema na’in-82 mak lakon vida. Martíriu hirak ne’e, mai husi aldeia Quibiselo, Tumin no Nonquican, ne’ebé oras ne’e sira toba hakmatek iha semitéiu herois Bobo Ufé, Tumin nian.

Masakre ne’e, la’ós de’it pájina triste ida iha istória Timor nian, maibé apelu nonok ida ba raan ne’ebé fakar atu sai ai-han ba esperansa no ba fini sosiedade ida-ne’ebé justu liu, konsiente no komprometidu ba direitus umanus. Hodi hanoin ninia martíriu sira, Timor-Leste hametin nu’udar nasaun ida-la’ós de’it livre, maibé profundamente umanu. Masakre ne’e hanesan sasin sakrifikadu ne’ebé loke oda-matan ba domin, perseveransa no fé. Martíriu sira ne’ebé mate iha Bobo-Ufé, sei hetan lembransa ida hanesan fini ba justisa no moris foun. Sira sai mós sasin ba fiar nian no aten-barani ba naroman ukun rasik an nian hodi entrega-an nu’udar trigu musan liberdade nian hanesan Jesus hateten “Trigu musan ne’ebé monu ba rai la mate karik, nia hela mesak; maibé mate karik, nia fó fulin barak” (Jo. 12, 14). Martíriu sira husi Bobo-Ufé mak trigu musan ne’ebé mate hodi fo fulin ukun rasik an no martíriu sakrifikadu ne’e sei moris iha istória povu Timor nia fuan, hanesan mos to’os santu no laran naroman nian.

Lori reflesaun ida kle’an katak raan ne’ebé naturuk husi ema Timor nian ba nia rain rasik hodi hetan ukun rasik-an nu’udar murak-mean ne’ebé folin liu ba jerasaun sira otas ohin loron nian hodi simu banati no hatutan ba bebeik iha moris tomak, nu’udar realidade sakrifikadu ida-ne’ebé evanjellu sira mós dehan “Jesus nia raan mak raan salvasaun nian” (Cf. Mt 26, 28), tanba ne’e bainhira tetu hodi halo aproximasaun ba raan martíriu nian hatudu mós katak martíriu sira-nia raan mós lori Timor ba ukun rasik-an.

Husi introdusaun ba artigu ne’e hatudu duni klamar husi fraze “O Sangue dos Martires é a semente dos Santos[2]  hanesan espresaun ida profundamente simbólika no istórika, atribui ba Tertuliano, teologu kristan husi teologus kristan sira dahuluk nian. Nia sujere katak sofrimentu no sakrifísiu husi sira ne’ebé mate tanba kauza justa ida nian – dala barak liu liga ba fé ka ba justisa-la’ós buat ida-ne’ebé hela iha anin leten, maibe prodús frutus (fuan), inspira rezisténsia no alimenta ba luta tanba liberdade, dignidade no santidade.

Ida-ne’e lori ha’u ba reflete masakre Bobo-Ufé Tumin; hodi liga mós ba violénsia kontra direitus umanus ne’ebé fo sentidu katak povu Timor ne’e luta ho liman-mamuk maibé la hakiduk no hakruuk biar mate to’o mai. Nune’e bele dehan Timor-Leste hanesan uma ida-ne’ebé ninia aliserse tau ruin no raan, ninia ai-riin sira halo ho matan-been hodi didin ho faluk no oan-ki’ak, ninia odamatan no janela sira halo ho torturasaun no violénsia no mós ninia kakuluk taka ho esperansa ba ukun rasik an. Analojia sakrifísiu martíriu ida-ne’e hatudu hela reflesaun ida kle’an katak iha tempu-naruk ninia laran povu Timor-Leste hakarak duni ukun rasik-an ho liberdade ida-ne’e la’ós hetan hanesan hahan tasak ne’ebé ema fó.

Raan Martíriu ne’ebé fakar mak hamoris RDTL

Internasionalmente rai Timor-Leste sai nasaun ida soberanu no independente iha sudeste áziatiku ho naran Repúblika Demokrátika Timor-Leste ka RDTL, ne’ebé hatudu husi anunsia ofisiál rezultadu konsulta populár nian iha loron 4 fulan-Setembru tinan1999. Ne’ebé hatudu katak

totál populasaun 446.953 mak tuir votasaun ka konsulta popular. Husi totál votante refére 21.2% korresponde ho 94.388 votante mak hili ba autonomia espesiál ka integrasaun ho Indonézia no 78,8% korresponde ho 344.580 eleitór mak vota ba independénsia.[3]

Ho rezultadu ne’ebé fó sai hamosu laran-moras no fuan-kanek husi parte pro integrasaun sira (membru Milísia ne’ebé hetan suporta husi TNI), nune’e mosu “masakre Passabe”[4] ne’ebé koñesidu ho “Masakre Bobo-Ufé, Tumin (1999)” ho ninia kronolojia mak

Iha loron 8 fulan-Setembro tinan 1999, membru milísia Sakunar sira halo operasaun no tama husi dalan haat hodi hadulas aldeia Nonquica, Tumin ho Quibiselo. Dahuluk Milísia sira tama husi Passabe ho sira ninia líder mak Andre Ulan, Gabriel Colo, Francisco Tasi, Simão Lopes no Elvis Lopes ho membru hamutuk ema 700.  Dalan daruak nian sira tama husi dalan Pune nian ne’ebé lídera husi Belarmino da Costa hamutuk ho ninia membru sira na’in-500. Dalan datoluk nian sira tama husi Imbate ne’ebé lídera husi hansip sira: Sinto Obe, Yosep Kaet, Kombait, Fuuk Elo no Endik Obe ho membru hamutuk 400. Dalan dahaat nian husi Oe-silo tuun ba mota Noel-Ekat, ne’ebé lídera husi Moko ho membru hamutuk 500. Iha loron ne’e sira oho ema hamutuk na’in-10 mak Francisco Sanan, Nicolas Lape, Cipriano Anin, Sebastião Siqui, José Lopo, Bobo Noni (Victor Punef), Filipus Tualaka, Laurentino Ulan Cono, Cipriano Caet no mós ema na’in ida tan ne’ebé naran la temi.[5]

Husi odamatan haat ne’e milísia sira fó sinál ho kilat tarutu dala ida no iha momentu ne’e kedas ahi-su’ar metan hahú hafalun tanba uma sira ahi han hotu. Sira ne’ebé hanesan líder ba milísia sira ne’ebé temin iha leten hot-hotu kaer kilat no bainhira Elvis Lopes tiru lia-na’in Bobo Noni (Victor Punef) iha ninia rezidénsia, lia-na’in ne’e hasai liafuan revolusionáriu nian ida ho aten-barani tebes ho lian baikenu hasoru membru Mílisia sira dehan “Kaisa maen, maet ka tmoin tasik hiit pah”.[6] Hafoin lia-na’in ne’e iis kotu ho kartus ualu. Sira mós tuku tan lia-na’in ne’e ninia nehan ho fatuk to’o oin rahun.[7]

Liafuan revolusionariu ne’e hatudu katak biar Bobo Noni ema sívil ida maibé nia iha aten-barani hodi defende nia rain atu ema seluk la hadau. Tanba mós nia iha sentidu pertense hodi hatutan espiritu ukun rasik an nian ne’ebé Nicolau Lobato hameno hela “mate ka moris ukun rasik an”.[8] Liafuan ne’e, sai tadak sagradu ba povu Timor nia fuan iha tempu okupasaun no luta, katak moris ho liberdade, mate ho dignidade no sai verdade ida-ne’ebé forma istória Timor-Leste nian.

Nune’e ha’u bele dehan ó isin bele mate, ó raan bele maran, maibé ó-nia klamar no espíritu hanesan povu maubere nia oan sei la-mate, maibé sei sai fini hodi kontinua naksulin ba jerasaun iha istória murak Timor nian. Hanesan evanjelista Mateus 10, 28 “keta tauk ema sira ne’ebé oho isin-lolon, maibé la-bele oho klamar. Maibé ta’uk ba ida-ne’ebé bele halo lakon isin no klamar hotu iha infernu”

Iha loron 9 fulan-Setembru tinan-1999, populasaun sira sai hotu ba Imbate-Timor Tengah Utara. Situasaun sai aat liu hodi halibur populasaun sira hamutuk hodi kesi sira rua-rua se kotuk ba malun ho liman kesi metin ho tali-tahan. Agustinho Ase haktuir

milísia sakunar ida naran Abrão Tolo mai bolu populasaun ne’ebé subar iha ai-laran inklui ha’u, ne’ebé dehan: “imi hotu sai ba fatin ne’ebé hakmatek iha Timor Barat (RI), sei la akontese buat ruma iha ne’ebá sira sei kobra osan ba imi”, iha lorokraik rai besik nakaras, ha’u hamutuk ho belun sira ba Nino’o, fatin ida iha Imbate (RI), iha tuku 7:00 kalan, Abrão Tolo mai bolu tan hodi ba iha Sede Suku Imbate. Iha tuku 21:00 kalan, Gabriel Colo mai hodi dehan “ami mai iha ne’e hodi lori foinsa’e sira ne’e atu fó hanorin sira iha Passabe hodi hamoos tiha du’ut mak ami husik fali sira atu nune’e sira ne’e labele halo polítika hanesan ne’e. la kle’ur de’it nia haruka ninia membru sira foti tali hodi kesi ami na’in rua-rua hodi se kotuk ba malun.[9]

Nu’udar forsa konjunta ida-ne’ebé populasaun sívil sira iha Bobo Ufé, Tumin hatudu katak sira la ta’uk atu husik leet de’it sira ninia rain atu ema seluk mak ukun. Sira la hakiduk biar kro’at hale’u sira. Iha ne’e ita bele tau sasukat revolusionáriu nian ne’ebé Nicolau Lobato tidin hela hanesan aliserse ida-ne’ebé dehan

os nossos inimigos são grandes e poderosos. Nós somos um país pequeno e fraco, entretanto sabemos, e podemos e devemos vencer! Mas nós lutamos com a meia Vitoria ganha, porque temos certeza na nossa luta. Por isso dizemos: a vitória é certa![10]

Akontesimentu ne’e ultrapassa vivénsia ema nian ne’ebé konsideradu ser ida-ne’ebé iha hanoin no iha konsiénsia hodi fó diférensia ho animál seluk, katak ema hotu hetan protesaun ba sira ninia dignidade nu’udar ema rasionál ne’ebé deklara iha artigu 5.o husi Deklarasaun Direitus Umanus nian proibisaun ba tortura no tratamentu kruéis; ne’e sai pilar fundamentál ba direitus umanus nian no kompromisu internasionál ida hodi garante protesaun dignidade umana iha sirkustánsia hot-hotu ne’ebé haktuir husi ONU”.[11]

Tuir planu hafoin lori sai populasaun sívil sira ne’e ba aldeia ida naran Sungkaen hodi liu kedas ba Teun-Lasi.[12] Teun-Lasi ne’e iha fronteira Na’inaban (Indonézia) ho Passabe (Timor-Leste). Teun-Lasi mak fatin destinadu atu oho populasaun sira tanba iha fatin Teun-Lasi iha ninia signifikadu rasik “halo loos liafuan ka buat hotu sai loos ona”, katak bainhira populasaun sira ne’e mate, buat hotu sai loos ona. Sai duni nune’e, iha loos tuku tolu madrugada membru milísia, soldadu TNI nian hahú taa no oho populasaun sira ho katana, diman no mós kilat[13].

Asaun membru milísia no TNI sira-nian kontra tebes Art. 3.o husi Deklarasaun Universál ba Direitus Umanus nian ba Direitu ba moris katak “nu’udar pilar sentrál husi protesaun nian; hodi garante ema hotu iha direitu ba moris ho dignidade no siguransa”.[14] Violénsia ne’e limita tebes ema ninia liberdade hodi lori de’it ema ba nakukun no kloot laran.

Grupu populasaun kapturadu hamutuk na’in-80 resin. Husi sira ne’e na’in-72 mak lakon vida nu’udar martíriu. Inosente sira ninia mate mak hamoris konsiénsia nasionál no internasionál kona-ba injustisa vivida husi povu timorense. Hanesan fraze husi Tertuliano, raan ne’ebé nakfakar hanesan impulsu morál no espirituál ba rezisténsia.[15] Hatudu mo mós prinsípiu ida katak ba kauza ukun rasik an nian sira bele mate maibe la hakiduk, ne’e la’ós buat seluk se la’ós tanba istória mak ejize no lialoos mak hakaas.

Raan martíriu sira-nian mak fini ba lia-loos

Iha trajédia nakukun Teun-Lasi ema barak mak mate rate-laek hanesan temi ona iha leten maibé iha na’in-9 mak sei hatutan moris hodi sai sasin moris ba massakre Bobo-Ufé 9 Setembru 1999.[16] Hakait ba espresaun “fini ka Semente” sira hotu hanesan. Sira ne’ebé fakar raan nu’udar  fini ba hahoris Timor ida ukun rasik an no sira ne’ebé moris nu’udar  fini ba lialos no justisa ne’ebé haksumik no sai resposta ba liafuan Teun-Lasi “halo loos liafuan ka buat hotu sai loos ona”, husi sira ne’ebé moris haloos buat hotu ne’ebé sei haksumik iha nakukun. Husi sira ne’ebé haloos realidade ne’ebé haksumik:  1. Marcos Baquin, 2. Pedro Cono, 3. Martinho Bobi, 4. Sebastião Sufa (+), 5. Agustinho Ase, 6. Elias Colo, 7. José Ulan, 8. Mateus Cusi no 9. Crisviano Bobelo.[17]

Husi fatin ne’ebé rai-rahun destruisaun kahur malun ho raan martíriu sira-nian iha Masakre  Bobo-Ufé bainhira ha’u halo peskiza iha arkivu CHEGA ha’u sente laran susar no tanis iha nonook laran, sente mós fuan dodok ba luta ho aten-barani ne’ebé populasaun sívil sira ne’e hatudu, ho hakilar revolusaun nian borus lalehan hanesan Livru Lamentasaun 1, 20 “Oh NA’I, haree, ha’u-nia ta’uk boot tebes, ha’u nia klamar laran-taridu tebes; ha’u-nia fuan nakdedar iha ha’u-nia laran, tanba ha’u liu ona sasukat; iha ha’- nia uma nia li’ur hetan estraga ho surik.” Maromak rona lian-la’ek sira ninia lian no Timor ukun rasik an no jerasaun sira ohin loron hetan liberdade.

Presiza halibur matan-been sira ne’e sai relíkia, tanba martir sira-nia lian bisu-bisu bebeik iha anin masakre sira iha Timor Leste, liu-liu Bobo Ufé, Tumin nian ba jerasaun foun sira ninia tilun ne’ebé ohin loron goza ona liberdade ne’e; atu transforma sira ninia luta la’ós iha liafuan mamuk maibé iha asaun konkreta liuhusi edukasaun, dame no rekonsiliasaun.

Akontesimentu trajiku Bobo Ufé-Tumin lori nakukun, lori tanis, lori destruisaun no lori hela halerik iha tempu-naruk nia laran tanba seidauk hetan justisa ne’ebé loloos; ne’e nu’udar  realidade ineskesível maibé lori lisaun importante sira hanesan Unidade nasionál no ultrapasa ódiu, maski hasoru moras no sakrifísiu barak-nu’udar dalan ida atu harii nasaun soberanu ida-ne’ebé unidu.

Husu ba Estadu RDTL, atu konsidera mós ba Masakre Bobo Ufé, Tumin la’ós de’it fatin ida iha mapa Timor nian, maibe sai mós altar santu nu’udar identidade fé no kultura Timor nian tanba mós iha kedas tinan 1983 uma Kreda kontextualiza dimensaun povu no sarani labele haketak, bainhira ita temi povu nia mak sarani no bainhira ita temi sarani nia mak povu katak “Igreja foti ona desizaun hodi revela no determina ba sobrevivénsia kulturál povu timorense nian”[18]. Iha ninia importánsia ba verdade no ba memória atu haloos dokumentasaun rigoroza no prezervasaun ba sasin moris hanesan (Marcos Baquin no sobrevivente sira seluk) hanesan evidénsia ne’ebé essensiais.

Marcos Baquin iha entrevista rekomenda ba Estadu RDTL atu bele tau matan ba sira hanesan povu ne’ebé sai vítima iha tinan-1999 ne’ebé susar tebes atu sustenta oan sira ne’ebé hakarak kontinua sira-nia estudu no nesesidade moris lor-loron nian iha uma-laran ka atensaun espesiál ba aspetu umanu nian[19] Nune’e Martir sira la mate saugati maibé sira-nia raan monu hanesan fini no ita mak fuan sira.

Lian Maktaka

Massakre Bobo-Ufé, Tumin iha rai-ketan Oe-cusse nu’udar masakre hasulin lunturu iha biban ikus Timor hakat ain ba independénsia. Biar trajédia ne’e ikus hodi taka memória moruk sira husi durante kolonializmu to’o okupasaun Indonézia maibé la’ós rohan ba buka lialoos.

Trajédia ne’e sai sasin moris ba krueldade iha périodu okupasaun nian no marka istória todan ida-ne’ebé revela sofrimentu no rezilénsia povu Timor nian durante luta ba ukun rasik-an. Raan inosente ne’ebé fakar iha Bobo-Ufé sulin hamutuk ho martir sira seluk nian iha Timor hodi sai oseanu ida hahoris no hamoris RDTL ho ninia sentidu klean tebes katak RDTL la’ós deit sai pátria jeográfika ida, maibé ba pátria espirituál ida “avante unidos firmes e decididos.  Na luta contra o imperialismo o inimigo dos povos, até a vitória final pelo caminho da revolução”.[20] Hanesan espiritu moris nian no ba nafatin iha inu nasionál Timor-Leste nian. “Gloria ao Povo e aos heróis da nossa libertação”.[21]

 

 

Autór                     :              Leonardo Sequeira Mau Falo

Estudante             :              Universidade Católica Timorense (UCT)

Kursu                    :              Komunikasaun Sosiál

Nú.Tlfn                  :             (+670 76361908)

E-mail                   :               leosequeirasmaus@gmail.com

 

[1] Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor-Leste (CAVR), CHEGA!,  Subcapitulo 7.2: Mortes Ilícitas e Desaparecimentos Forçados, (Execuções em Massa em Passabe e Maquelab, Oe-cusse), Vol. V, 1a. Edição, PT. Gramedia, Jakarta, 2015, Pp. 3080-3083.

[2] A.J. OREILLY, Os Mártires do Coliseu, 3a. Edição, Brasil, 2005, P. 5.

[3] Fernão dos Santos RODRIGUES, Introdusaun kona ba peskiza arkivístika iha arkivu Centro Chega!: matadalan peskiza ba dosente no universitariu sira, 1a. Edição, Centro Nacional Chega!, Dili, 2024, Pp. 111-112.

[4] Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor-Leste (CAVR), CHEGA!,  Subcapitulo 7.2: Mortes Ilícitas e Desaparecimentos Forçados, (Execuções em Massa em Passabe e Maquelab, Oe-cusse), Vol. V, 1a. Edição, PT. Gramedia, Jakarta, 2015, Pp. 3080-3083.

[5] CAVR Entrevista Sasin sobrevivente ho naran MARCOS BAQUIN (iha loron 16/07/2003), No. 2819, Asesu iha loron 5/8/2025.

[6] Ho lian tetun katak “Lalika halai. Mate ka moris ukun rasik-an”, ha’u nia tradusaun.

[7] CAVR Entrevista Sasin sobrevivente ho naran MARCOS BAQUIN (iha loron 16/07/2003), No. 2819,

[8] Frei Denilson Valdini Soares das NEVES, OFM. “Em Tamanho, Podemos Ser Pequenos, Mas Em Espírito, Somos Gigantes”, in Ajensia Tatoli, Disponivel iha: https://tatoli.tl/2025/05/17/em-tamanho-podemos-ser-pequenos-mas-em-espirito-somos-gigantes/?utm_source=chatgpt.com, Asesu iha loron 6/08/2025.

[9] HRVD Statement 2837, CAVR entrevista sasin sobrevivente ho naran Agostinho Ase iha Quibiselo iha loron 11/07/2003, asesu iha loron 4/8/2025, P. 5, ha’u nia tradusaun.

[10] Martinho G. da Silva GUSMÃO, Sabemos, e podemos, e Devemos Vencer, antologia de textos para uma “ autobiografia” entelectual de Nicolau dos Reis Lobato, Centro Nacional Chega, Percetakan DIOMA Malang Indonesia, 1a edição, 2018, pp. 43-44.

[11] Assembleia Geral ONU iha ninia resolução 217 A (III) de 10 de dezembro de 1948.

[12] Kf. HRVD Statement 2837, Op. cit.,P. 5.

[13] Kf. Ibid.

[14] Assembleia Geral ONU iha ninia resolução 217, Op.cit.

[15] A.J. OReilly, Op.cit.

[16] CAVR Entrevista Sasin sobrevivente ho naran MARCOS BAQUIN, Op.cit.

[17] Ibid.

[18] Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor-Leste (CAVR), CHEGA!, Capítulo III- História do Conflito, sub-topico: Igreja Católica, 1a. Edição, PT. Gramedia, Jakarta, 2015, P.107.

[19] Cf. CAVR Entrevista Sasin sobrevivente ho naran MARCOS BAQUIN, Op.cit. ha’u-nia tradusaun.

[20] GUSMÃO, Op.cit., P. 436

[21] Ibid.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!