iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Parlamentu aprova orsamentu ba munisípiu sia

Parlamentu aprova orsamentu ba munisípiu sia

Deputadu Parlamentu Nasionál aprova proposta OJE 2026 ne’ebé aloka ba Gabinete Vise Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay no Mariano Assanami Sabino iha sesaun diskusaun espesialidade iha sala Plenária Parlamentu Nasionál, Sesta (14/11/2025). Imajén TATOLI/Franciaco Sony.

DILI, 20 Novembru 2025 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 ba autoridade munisípiu sia.

Munisípiu Bobonaru ho nia orsamentu $12.806.671, ne’ebé aloka ba saláriu no vensimentu $2.715.382, bens no serbisu $1.407.582, transferénsia públika $5.783.247, kapitál menór rihun $150, no kapitál dezenvolvimentu $2.750.460.

Kovalima prevee $9.517.979 ne’ebé destina ba saláriu no vensimentu $2.203.227, bens no serbisu $841.730, transferénsia públika $4.061.558, kapitál menór rihun $300, no kapitál dezenvolvimentu $2.111.464.

Munisípiu Dili iha verba $19.502.642 no aloka ba saláriu no vensimentu $4.923.200, bens no serbisu $3.797.081, transferénsia públika $8.808.412, kapitál menór rihun $300, no kapitál dezenvolvimentu $1.673.949.

Ermera iha orsamentu $14.112.994 – ba saláriu no vensimentu $2.315.192, bens no serbisu $1.365.154, transferénsia públika $8.702.822, kapitál menór rihun $100, no kapitál dezenvolvimentu $1.629.826.

Lautein $8.494.839 – aloka ba saláriu no vensimentu $2.479.828, bens no serbisu $832.158, transferénsia públika $4.073.366, kapitál menór rihun $100, no kapitál dezenvolvimentu $1.009.487.

Likísa $8.468.045 – saláriu no vensimentu $2.449.416, bens no serbisu $620.070, transferénsia públika $3.838.059, kapitál menór rihun $100, no kapitál dezenvolvimentu $1.410.500.

Manatutu $9.626.242 – prevee ba saláriu no vensimentu $1.850.992, bens no serbisu $1.270.764, transferénsia públika $3.242.571, kapitál menór rihun $200, no kapitál dezenvolvimentu $3.061.915.

Manufahi $9.661.613, ne’ebé destina ba saláriu no vensimentu $2.507.370, bens no serbisu $772.230, transferénsia públika $3.620.213, kapitál menór rihun $300, no kapitál dezenvolvimentu $2.461.800.

Vikeke $10.686.240 – prevee ba saláriu no vensimentu $2.762.265, bens no serbisu $734.421, transferénsia públika $4.564.102, kapitál menór rihun $300, no kapitál dezenvolvimentu $2.325.552.

Orsamentu sira ne’e atu finansia Programa Desentralizasaun Administrativa no Podér Lokál, Programa Estrada no Ponte, Programa Seguransa Nasionál, Programa Asesu ba Justisa, Programa Funsionamentu no Dezenvolvimentu Instituisionál.

Programa Edukasaun Pré-Eskolár, Programa Ensinu Báziku, Programa Ensinu Rekorrente, Programa Kuidadu Saúde Primária, Programa Bee no Saneamentu, Programa Inkluzaun Sosiál.

Programa Turizmu, Programa Investimentu no Diversifikasaun Ekonómika, Programa Agrikultura, Ortikultura, Kafé no Planta Industriál anuál, Programa Pekuária, Veterinária no Teknolojia, no Programa Jestaun Sustentavel Rekursu Floresta.

Durante apresiasaun OJE, deputadu sira koloka kestaun sira ne’ebé presiza hetan atensaun, liuliu xinés sira ne’ebé hala’o atividade negósiu to’o munisípiu hotu, tau atensaun ba estrada iha baze, bee moos, mellora jestaun lixu no engarramentu iha kapitál Dili, no ordenamentu munisípiu.

Aleinde ne’e, presta atensaun ba transparénsia dezenvolvimentu komunitáriu no munisipál uzu rekursu finanseiru no kontrola hodi garante kualidade obra. Hadi’a jestaun merkadu Taibesi no Manleuana ne’ebé situasaun atuál dezorganizadu, fó kompeténsia ba munisípiu sira dezenvolve área pontesiál hodi rekolla liután reseita.

Ba preparasaun simu podér lokál, Parlamentu sujere ba autoridade munisípiu atu halo preparasaun iha setór ekonómiku, liuliu dezenvolve área pontensiál hodi hatama reseita ba Estadu, kontinua prioriza formasaun no infraestrutura ba kámara munisipál.

Sujere atu harii hariis-fatin públiku no haree infraestrutura merkadu iha nivel kraik hodi fasilita povu sira fa’an produtu. Koloka mós kestaun lixu iha territóriu tanba tuir fiskalizasaun kontinua sai problema, autoridade sira presiza tau atensaun no konsensializa komunidade atu hadomi ambiente. Husu halo sosializasaun lei ordenamentu hodi regula komunidade bainhira harii uma.

Parlamentu mós fó apresiasaun ba Ministériu Adminitrasaun Estatál (MAE) no Prezidente Autoridade Munisípiu atu hetan progresu iha dezenvolvimentu, liuhusi OJE ne’ebé aloka ba idaidak nia munisípiu.

Notísia relevante: PN aprova orsamentu ba Aileu-Ainaru-Ataúru Baukau iha espesialidade

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!